
Proteklih mjeseci u fokusu javnosti u Hercegbosanskoj županiji našli su se obnovljivi izvori energije, vjetroparkovi, solarne elektrane i, posebno, novi Zakon o koncesijama. Rasprave su bile žustre, a dio udruga za zaštitu prirode, zajedno s pojedinim mjesnim zajednicama s područja općine Tomislavgrad, aktivno je slao primjedbe na zakonske izmjene i javno istupao u medijima.
Međutim, analizom potpisnika i pokrovitelja tih javnih istupa pažnju privlači jedno ime koje se redovito ponavlja – Beogradska otvorena škola.
Svi dopisi upućeni medijima navode upravo tu organizaciju kao pokrovitelja, što otvara niz pitanja: otkud interes organizacije iz Beograda za projekte i zakonodavne procese u Hercegbosanskoj županiji? Tko financira njihov angažman? I kakve su stvarne namjere iza uključivanja u lokalne inicijative?
Tko je Beogradska otvorena škola?
Prema dostupnim podacima, Beogradska otvorena škola (BOŠ) osnovana je 1993. godine, u vrijeme ratnih zbivanja na prostoru Hrvatske i BiH. Kao osnivači navode se Branko Dragaš i Marinko Vučinić.
Branko Dragaš, rođen u Zemunu, u javnosti je poznat kao bankar i politički aktivan pojedinac, dok je Marinko Vučinić, poznat i pod nadimkom „čika Buco“, često istupao s izraženim stavovima o pitanjima iz novije povijesti. U svojim javnim istupima Vučinić je, primjerice, operaciju Oluja okarakterizirao kao etničko čišćenje te ju opisivao kao trajnu traumu za srpski narod. Također je u više navrata isticao logor Jasenovac kao središnju točku srpskog nacionalnog identiteta.
Takvi stavovi, bez obzira na politički kontekst u kojem su izrečeni, dodatno pojačavaju znatiželju dijela javnosti kada je riječ o ulozi organizacije povezane s tim imenima u procesima unutar jedne hrvatske županije u BiH.
Uloga u HBŽ-u – financijeri i mentori?
Prema javno dostupnim informacijama, Beogradska otvorena škola u Bosni i Hercegovini djeluje kao posrednik i partner u provedbi projekata iz područja zaštite okoliša i tzv. „Zelene agende“. U tom kontekstu surađuje i s Aarhus centrom kroz programe dodjele grantova lokalnim udrugama, uključujući i organizacije s područja Hercegbosanske županije.
U praksi to znači da Beogradska otvorena škola pruža stručnu i financijsku potporu lokalnim udrugama, od edukacija i mentorstva do konkretne projektne potpore. Drugim riječima, kako se može iščitati iz opisa projekata, u određenim su slučajevima „financijeri i mentori“.
U vremenu kada su pitanja koncesija, vjetroparkova i solarnih elektrana izravno povezana s velikim investicijama i dugoročnim upravljanjem prirodnim resursima, razumljivo je da javnost želi znati tko sve sudjeluje u oblikovanju javnog mišljenja i zakonodavnog okvira.
Pitanja koja ostaju otvorena
Je li riječ o uobičajenoj regionalnoj suradnji u području zaštite okoliša i jačanja civilnog društva, kakva postoji diljem Europe? Ili je u pitanju širi politički i ideološki okvir koji prelazi granice same ekologije? Što je točno zajedničko lokalnim udrugama iz HBŽ-a i organizaciji iz Beograda? Koliki je opseg financijske potpore? Postoje li dodatni međunarodni donatori? I u kojoj mjeri takva potpora utječe na javne kampanje i zakonodavne procese?
Odgovori na ta pitanja zahtijevaju transparentnost, kako od lokalnih aktera, tako i od međunarodnih i regionalnih organizacija koje djeluju na našem prostoru.
Nastavlja se…