U nastavku suđenja za zločine u Bugojnu, vještak vojne struke ocijenio je kako komandant može odgovarati samo za sebi potčinjena lica te da tijekom analize nije vidio da je optuženi Selmo Cikotić, nego Dževad Mlaćo sudjelovao u sastavljanju dnevnika.
Komandant ne odgovara za cijelo područje djelovanja
Vještak Martin Frančešević, tijekom unakrsnog ispitivanja, potvrdio je da svako uplitanje u pravo komandanta da zapovijeda narušava sustav rukovođenja. Smatra da se odgovornost komandanta može uspostaviti samo ako ima efektivnu kontrolu.
Odgovarajući na pitanja braniteljice Edine Rešidović, vještak je istaknuo da komandant može odgovarati samo za sebi potčinjena i pretpotčinjena lica, ali ne i za cijelo područje djelovanja. Dodao je da mu nije poznato postojanje pravila za Operativnu grupu, ali da su privremene formacije unutar Armije BiH postojale, pa i za Motoriziranu brigadu, čija je komanda bila veća od one u Brdskoj brigadi.
Cikotić nije bio član Ratnog predsjedništva
Frančešević je potvrdio da nije našao dokaze o Cikotićevom sudjelovanju u sastavljanju dnevnika, već da je to učinio Mlaćo. Negirao je i da je Cikotić bio informiran o sadržaju dnevnika. Istaknuo je kako Cikotić nije bio član Ratnog predsjedništva, ali da je prisustvovao nekim sjednicama.
"Ukoliko je bio odsutan iz Bugojna, onda vjerojatno nije bio na sjednicama", kazao je vještak, dodajući da se ne sjeća je li Cikotić prvi put prisustvovao sjednici u kolovozu 1993. godine, ali da je na svim sjednicama bio prisutan neki od starješina Operativne grupe.
Potvrdio je i da su u Bugojnu postojali svi organi, uključujući i policiju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, te da je profesionalno vojno lice u mogućnosti brzo sačiniti naredbu i odrediti rokove za njezino izvršenje. Analizirao je i naredbu komandanta Trećeg korpusa o formiranju nekoliko Operativnih grupa, no naveo je da nije obraćao pozornost na preambulu dokumenta.
Reorganizacija jedinica u Bugojnu
Kazao je kako se ne može sjetiti da je komandant Korpusa u travnju jasno dao do znanja da mu je poslovni zadatak priprema i organiziranje ratnih djelovanja. Također, negirao je da akt Trećeg korpusa iz listopada 1993. jasno definira ovlasti komandanta Operativne grupe te istaknuo da se u izvještajima ne spominju zatvorenici. Potvrdio je, međutim, da krajem 1993. dolazi do reorganizacije jedinica u Bugojnu i širenja ovlasti Operativne grupe.
Dževad Mlaćo optužen je da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Selmu Cikotiću, kao komandantu Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja na teret da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere njihova kažnjavanja zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Optužen je i za odvođenje hrvatskih zarobljenika na prisilne radove na prve linije, gdje su neki poginuli, a neki ranjeni.
Suđenje se nastavlja 23. rujna.