Nakon što su ih koristili kao 'živi štit' , mučili i ubijali, optuženi za ratne zločine nad Hrvatima tvrde da se ne osjećaju krivima
Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni.
Ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo i nekadašnjizapovjednik postrojbi Armije BiH na tom području Selmo Cikotić, koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se u srijedu na Sudu BiHu Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
Mlaćo i Cikotić pred sucem su izjavili kako nisu krivi pa će sud u roku od dva mjeseca zakazati početak formalnogprocesa na kojemu će Tužiteljstvo BiH dokazivati njihovu krivnju iskazima 62 svjedoka i predstavljanjem 780 materijalnih dokaza.
Prema navodima iz optužnicenjih su dvojica optuženi za ratnizločinprotiv ratnih zarobljenika tijekomsukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Za Mlaću je navedeno kako jezapovjedioubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačiniopopisonih kojiće biti ubijeni.
Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Nakon rataposmrtni ostacičetvorice ubijenih su pronađenii ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtavajoš uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednikom operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbeda se zarobljeni Hrvatiizvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnicegdje su ujedno bili "živi štit".
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotićje uz to propustio spriječiti zlostavljanjai ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeomjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.
Sud BiHoptužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložioodvođenje zarobljenika na prisilni rad.
Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane.
Zbog zloporabe položaja i ovlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.
