Crtice iz povijesti utorkom: Tko su kvislinzi i što znači riječ kvisling? 

Portal Bild.ba nastavlja sa svojom rubrikom Crtice iz povijesti utorkom. U prošlotjednoj rubrici smo pisali o smradu konjskih govana u glavnim svjetskim metropoloma prije samo sto i nešto godina. O tome opširnije možete čitati OVDJE.

Nedavno smo za vas obradili pojam pete kolone i opisali što taj pojam znači, a danas nas evo na jednom srodnom pojmu, a to je - kvisling. No, što taj pojam znači? Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do danas taj pojam se uvriježio za korištenje opisa onih osoba koji rade za interes neke druge države, a protiv vlastite.

U odnosu na osnovno značenje, taj je pojam poprilično rastezljiv, pa danas možete čuti nekog balkanskog kabadahiju kako će kvislingom proglasiti nekog NGO aktivista jer je dobio stipendiju Otvorenog društva.

Odsustvo determinizacije

Živimo u vremenima odsustva determinizacije pojmova općenito pa je danas jedan pojam drugačiji od istog pojma od prije 20 godina, a posebice od prije 80, dakle iz vremena Drugog svjetskog rata.

Bilo kako bilo, kvisling danas označava državnog neprijatelja, izdajnika, marionetu koja radi za interes agresora. Dobar je primjer Ukrajina. Ako bi Rusi uspjeli zauzeti neki ukrajinski grad uz pomoć tamošnje gradske vlasti, od koje se nitko u Ukrajini ne nada da surađuju s Rusima, njih bi se moglo nazvati kvisliznima.

Pojam je dobio ime 1940. godine po nacističkom slugi iz Norveške Vidkunu Quislingu koji je pomogao nacistima zauzeti ovu skandinavsku zemlju.

Po Hrvatskoj enciklopediji, antonomazijski naziv za suradnika njemačkih i talijanskih okupacijskih snaga u II. svjetskom ratu. Poznati kvislinzi bili su: maršal Ph. Pétain, I. Antonescu, Josef Tiso, P. Laval, A. Pavelić, D. Mihailović, M. Nedić i Leo Rupnik. Općenito, pripadnik vlasti neke države koji surađuje s okupacijskom silom.