Sučeljavanje predsjedničkih kandidata: 'Hrvati u BiH imaju manja prava nego u drugim državama'

Na Prvom programu HTV-a upravo je počelo jedino sučeljavanje svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.

U narednim satima pratite kako će Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstiti svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.

Sučeljavanje se odvija kroz tri tematske cjeline: obrambena politika i sigurnost, svjetonazor i aktualna društvena pitanja te vanjska politika.

Kandidati će odgovarati na devet istih pitanja, uz priliku za devet replika, sve pod strogim vremenskim pravilima.

Sučeljavanje otvaraju uvodna obraćanja, kandidati imaju 40 sekundi da biračima predstave zašto smatraju da su upravo oni najbolji izbor za predsjednika države.

Predsjednički kandidati: Sućut žrtvama i prijedlozi za sigurnije obrazovanje

Kampanju je proteklog vikenda zasjenila strašna tragedija u osnovnoj školi u Zagrebu, a prije početka sučeljavanja kandidati su se osvrnulii na ovaj tragičan događaj.

- Prije svega izražavam duboku sućut obiteljima, nastavnicima, pravnicima i svima koji su nas radili u ovoj tragediji. Mislim da svi trebamo zastati i zapitati se gdje idemo. Trebamo se vratiti našim tradicionalnim vrijednostima, našim obiteljskim vrijednostima i najbitnija je sigurnost naše djece. Cijena sigurnosti za svako dijete je najbitnija. Ja u svojim krajevima imam problem prijevoza starih autobusa, gdje gore autobusi. Nitko ne mari za tim, a i u ovim slučajevima. Zato trebamo poraditi na sigurnosti naše djece, naših obitelji. U ovim teškim vremenima, nakon ovog slučaja, još kad vidimo ilegalne migrante koji ulaze nekontrolirano, koji se vraćaju, mislim da je prvo što trebamo poraditi, to je naša sigurnost naše djece, poručio je Miro Bulj.

- Izražavam kršćansku sućut obiteljima, rodbini i prijateljima nastradalih. Kao otac i kao djed mislim da mogu zamisliti strahotne trenutke kroz koje oni prolaze sada. Međutim, činjenica je da je u svako doba, svako doba ljudske povijesti, postojali ljudi koji nisu mentalno zdravi, a ipak nismo doživljavali ono što smo doživjeli prije nekoliko dana u Zagrebu i što doživljavamo diljem svijeta. To pokazuje da problem nije samo na sigurnosnoj razini, nego je problem i na duhovnoj, na mentalnoj razini, na razini odgoja i na razini gubitka vrijednosti kojima smo privrženi, mi koji smo odgojeni, stasali u kršćanskoj Europi i kojima se želimo vratiti, rekao je Tomislav Jonjić.

- Dozvolite da prvo izrazim svoje suosjećanje svima koji su pogođeni ovom nezapamćenom tragedijom. Mislim da svi, i kao pojedinci i kao društvo, trebamo uzeti vrijeme za tugovanje, za osjećaj straha, za osjećaj nemoći, bijesa, ljutnje koje smo sigurno dijelili ovih dana. A nakon toga trebamo početi graditi sigurnije društvo za našu djecu i tu nisu ključni, iako su važni, zaštitari, ključno je da napravimo mrežu koja čini jak zdravstveni sustav, jak obrazovni sustav, jak sustav socijalne skrbi i da ta mreža bude nepropusna, da bude tkivo koje hvata svakog od nas, a ponajviše one za koje je najveća potreba, kojima treba posebna skrb, poseban nadzor, posebno liječenje, posebna potpora. Ako to uspijemo, onda ćemo postati društvo sigurno za djecu, poručila je Ivana Kekin.

- Izražavam iskrenu sućut roditeljima i obitelji ubijenog anđela. Želim brzi oporavak svim ranjenima. Izražavam divljenje hrabrosti učiteljice koja je braneći djecu zadobila više od 50 uboda. Svima želim brzi oporavak. Molim se za vas. Škola je djeci drugi dom. Tamo moraju osjećati sigurnost i zaštićenost, rekla je Branka Lozo.

- Još jednom, duboka ljudska sućut. Prva stvar koju sam od dužnosti morao napraviti je da se uvjerim da se ne radi o terorističkom činu. I ne mogu reći srećom, jer to sreće nema. Događaj je tragičan. Ipak se ne radi o terorističkom činu. I dobro je da nitko nije izlazio sa definitivnim, instant rješenjima što treba napraviti, a nešto treba napraviti. I u sferi fizičkog, i u sferi fizičke zaštite, i prostorne zaštite. I to je pitanje za jednu raspravu, ali ne predugu. Još jednom, duboka sućut, poručio je Zoran Milanović.

- Na početku, duboka sućut obitelji preminulog dječaka i želje za što skorijim ozdravljenjem svih onih koji su ozlijeđeni. A što se tiče nastavnice, ona pokazuje da danas postoji i bolja Hrvatska. Ona je praktički spasila najmanje desetak života i pokazala se kao prava heroina i bez obzira tko će od nas ovdje biti predsjednik Republike Hrvatske, ona treba dobiti najviše odlikovanje. To je ta bolja Hrvatska. Problem je puno širi. On je prisutan u društvu. I on se mora rješavati multidisciplinarno. To nije pitanje samo škole, to je pitanje ulice, dječjih parkova, igrališta i sl. Problem je agresija i u političkom životu, izgovori na riječ, vrijeđanje, omalovažavanje. I ovo je prilika zapravo da na primjeru ovog slučaja mijenjamo hrvatsko društvo u cijelosti. To je pitanje odgovornosti svih nas koji smo ovdje, cijelog sustava Republike Hrvatske. I želim da ovo bude zadnji slučaj, ali tome se moramo svi doprinijeti, rekao je Dragan Primorac.

- Prije svega želim izraziti iskrenu sućut obitelji ubijenog dječaka i brz oporavak svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom. Mislim da je najvažnije na početku reći da roditelji koji su također bili tamo i njihova djeca koja su stradala da trebaju dobiti ono što traže. To je izrazito važno da bi se oni uopće oporavili, da bi djecu mogli ponovo poslati u škole. Načelno, kao čovjeku, neprihvatljivo je da je ovo cijena koju smo morali platiti da bi se nešto u ovom društvu mijenjalo. Dugoročno, ovo je sigurno prijeloman trenutak, jer se dogodilo nešto što nam je do jučer bilo nezamislivo. Mislim da u prvi plan trebamo konačno staviti mentalno zdravlje djece i mladih i način na koji društvene mreže i virtualna stvarnost utječu na našu djecu. Jer pojave treba imenovati, a to je ono čega se najviše bojimo i zbog čega mislimo da su naše škole nesigurne, poručila je Marija Selak Raspudić.

- Izražavam duboku sućut roditeljima preminulog dječaka. Ja sam, naime, danas imao skup na trgu i skratio sam ga, krenuli smo ranije i trebao sam pjevati sa svojim simpatizerima. Međutim, jednostavno se ne osjećam dobro niti ugodno. Ako ovaj slučaj ne bude nešto najgore što nam se dogodilo i ako iz toga ne zvučimo povučeno, ništa nismo naučili. Hvala lijepa. Dame i gospodo, hvala vam na vašim uvodnim promišljanjima. Ovo je uistinu strašno. Tragedija koju smo doživjeli u Zagrebu u jednoj od naših osnovnih škola, poručio je Niko Tokić Kartelo.

Predstavljanje kandidata

- Ja sam se kandidirao. Saborski sam zastupnik, gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas, autentičan. Cijelo sam vrijeme bio na braniku Domovine. Kad je bilo najteže, otišao sam kao mladić u Domovinski rat, a poslije sam 18 godina bio profesionalni časnik, poručio je u uvodnom predstavljanju Miro Bulj. I nakon toga je, dodao je "ostao na braniku istinskih vrijednosti - kad se kad se u pitanje dovodio Domovinski rat, kad se naše generale lociralo, uhićivalo i transferiralo. Dodao je kako je on bio jedini gradonačelnik koji nije COVID potvrde.

- U ovim složenim, zapravo dramatičnim trenucima u kojima se nalazi cijeli svijet, našoj je domovini potrebno odgovorno i ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, ne trebaju joj krivotvoritelji vlastitih biografija, ne trebaju joj dezerteri i vojni bjegunci, ne trebaju joj trgovci niti trgovački putnici i zastupnici kojekakvih stranih kompanija nego joj trebaju ljudi koji su kadri povesti Hrvatsku prema budućnosti, dakle koji su kadri Hrvatsku vratiti njezinim izvornim korijenima, dakle hrvatskim i kršćanskim korijenima. Pritom je osloboditi jugoslavenskog i komunističkog balasta koji nas tako teško tišti sve do današnjeg dana, kazao je kandidat Tomislav Jonjić.

Vrijeme je da se udružimo u Savez za zdravu Hrvatsku. Hrvatsku zdravu od korupcije, zdravih institucija. Hrvatsku u kojoj svatko ima pravo na dostojanstven i dobar život. Većina nas slaže se oko važnih stvari, unatoč našim razlikama. Kada sam u fokus javnosti stavila temu otimačine i pljačkanja iz zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada. Zašto? Da bi me se ušutkalo. Ja vam obećavam, mene se ne da zastrašiti i ne da me se ušutkati. Oči u oči, argumentirano, činjenicama. Borit ću se protiv onih koji otimaju naše zajedničko dobro. Bit ću vaš neustrašiv glas, predstavila se kandidatkinja Ivana Kekin.

- Dragi moj hrvatski narode, pozivam vas sve da se zajednički udružimo i pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta - branitelje, umirovljenike, radnike, studente. Pokrenimo se zajedno. Krenimo u novu Hrvatsku. Kreće novo Hrvatsko proljeće, poručila je Branka Lozo.

- Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda i hrvatske politike je rekao jednu poslovicu: kada se veliki tuku, mali idu pod stol. Ne bih se potpuno složio s tim, ali kada se događaju krupne i dramatične stvari oko nas i u našoj neposrednoj blizini vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne nose emocije, pomodarstvo ili potreba da se nekome dopadnemo i da budemo svjesni da je naša zemlja - naša zemlja i da je jedino nama, ali jedino nama - stalo do naše zemlje Hrvatske, a da smo svima drugima statistička činjenica. Za Hrvatsku, još pet godina, izjavio je Zoran Milanović.

- U ovom kratko vremenskom periodu ne bih govorio o mom životopisu koji je poslovan, koji je znanstveni, koji je stručni na tri kontinenta, ali bih iskoristio ovaj trenutak i kolegi Bulju, Jonjiću, kolegici Kekin, Lozo, Milanoviću, Raspudić, Tokić Kartelu, rekao da zapravo da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, uljuđenu, civiliziranu Hrvatsku. Hrvatsku koja je u zadnje vrijeme došla u poziciju da je vrijeđanje postalo normalno, bez argumenta. Hrvatsku koja je puna laži, Hrvatska koja ne svjedoči istinu, a Hrvatska koja nije istina i koja nije put u budućnost, ona ne može kao takva ostati. Nek bude večeras taj primjer ovdje, rekao je tijekom predstavljanja kandidat Dragan Primorac.

- Složit ću se da izazovna vremena zahtijevaju čvrste liderice. Za razliku od ove dvojice junaka, ja sam u ovu utakmicu ušla potpuno sama. Ušla sam kao nezavisna i nestranačka osoba, punog srca, bez želje da dižem nekakav stranački rejting. Tijekom kampanje mnoge sam od vas u Hrvatskoj pogledala u oči i vidjela da i vi kao i ja želite promjenu i vjerujete u promjenu. Oni nas uvjeravaju da promjena nije moguća. Pokažimo im zajedno na ovim izborima koliko su nas podcijenili i neka naša Hrvatska konačno politički prodiše, poručila je uvodno Marija Selak Raspudić.

- I evo nas pred cijelom javnošću. Sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. S tim da smo oštećeni na neki način dok Bulj lovi imigrante. Jonjić i Lozo su se teleportirali 1915. Gospođa Kekin je u crvenom sa svojim demonima. Gospodin Primorac, zbog njega se Tuđman okreće u grobu. A Marija, krhka Marija, s jakim srcem, koja mi čuva ovaj desni bok, je s mislima za izbore u petom mjesecu. Sličnosti koje imam s gospodinom Milanovićem su da smo ista generacija i da uživamo u životu, rekao je u uvodnom predstavljanju Niko Tokić Kartelo.

- Odobravate li slanje hrvatskih vojnika u misiju NSATU u Njemačku ili odlazak na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma?

- Hrvatski vojnik na hrvatsku granicu. Brinuti o sigurnosti hrvatskih građana. Šuplja nam je granica. Schengen ne postoji, vidite da Italija ima vojsku na granici, a nama migranti prolaze kao kroz šupalj sir. Ja sam protiv slanja hrvatskih vojnika u bilo koju misiju, da hrvatska sirotinja ide ratovati i ginuti za tuđe interese, odgovorio je Miro Bulj. Dodao je kako se zalaže za vraćanje vojnog roka. Vremena su nesigurna, naoružava se i 'srpski svet' - imamo ugroze i trebamo zaštititi sigurnost naših granica, kazao je dodavši kako su ga zbog poziva na zaštitu granica - ismijavali.

Tomislav Jonjić je kazao kako su hrvatski vojnici ranije sudjelovali u vojnim misijama i pothvatima. Apsolutno otklanjanje hrvatskog vojnog angažmana izvan Hrvatske - zapravo je u protimbi s našim članstvom u NATO-u. Kad smo stupili u NATO, dobili smo sigurnosni kišobran od kojega profitiramo. Tome treba platiti cijenu i treba participirati u misijama. Kao predsjednik bih se apsolutno protivio da harvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu od "dva časnika koja su trebala otišli u Njemačku", kao što je napravio Zoran Milanović kako bi profitirao, radi izbora koji slijede, dodao je.

Ivana Kekin smatra kako u ovom geopolitičkom trenutku - hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu. Mi Ukrajini trebamo biti na pomoći i jesmo, u vojnoj opremi i humanitarno. Spomenula je kako se radi o tri godine rata i da treba razmišljati na način da se dođe do pregovora o miru - i da treba vidjeti kakav će to mir biti. Podsjetila je kako je to važno za EU na čijim su granicama i Rusija i Ukrajina - kako bi se prevenirali eventualni budući ratovi koje bi Putin u svojoj viziji carske Rusije mogao pokretati.

- Ako govorite o opciji u kojoj je u Ukrajini zavladao mir i hrvatske vojnike tamo - nažalost moram izraziti skepsu. Želim da Ukrajina dobije svoj mir, da prestanu stradavanja, ali kad i kako - treba vidjeti, kazala je Branka Lozo. Kao kandidatkinja za predsjednicu načelno je "da Hrvatska ispunjava obaveze unutar NATO-a, ali ne podržava slanje hrvatskih vojnika u vojne misije". Dodala je kako je Hrvatska jedina zemlja koja je do prije nekoliko desetljeća ratova - i to je za Hrvate dovoljno, zaključila je.

- Odgovor na vaše hipotetsko pitanje, jer o tome nitko odluku nije donio je - 'ne', odgovorio je Zoran Milanović. Dodao je kako je kao premijer i predsjednik dva puta, "nažalost - donosio odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji. Hrvatski vojnici, nastavio je - "nisu nikad bili ni u jednoj borbenoj misiji, pa ni u Afganistanu, jer je njihov mandat bio definiran kao neborbeni". Naglasio je odluke o povlačenju naših vojnika iz Sirije i Afganistana donio "prije izbijanja kaosa, iz situacije koju nismo u stanju kontrolirati". "Ovo sada je samo gore. RH ima obaveze u NATO-u ali ni u kojem slučaju to ne podrazumijeva uskakanje u pomoć državama koje nisu članice Saveza, dodao je Milanović zaključivši kako je "dužnost predsjednika prema Ustavu "da brine o neovisnosti i teritorijalnoj neovisnosti Hrvatske. Ta obveza i dužnost je jasna, i ja je se držim".

Dragan Primorac je ustvrdio da se velikosrpska agresija ne bi dogodila da je Hrvatska bila članica NATO-a. Dodao je kako je "potpuno razumljivo zašto je Milanović napravio toliku gužvu oko dva časnika koja su trebala ići u Njemačku". Smatra da je time napravljena šteta Hrvatskoj, ali da se radi i o zastrašivanju. Na to mjesto, dodao je - "dolaze svi predstavnici svih drugih država". Dodao je kako je Milanović u Afganistan poslao više od tisuću vojnika i da su bili uključeni u vojne operacije jer su piloti helikoptera bili unutar radnih područja." Smatra da je Hrvatskoj učinjena šteta jer se NATO pita: Je li Hrvatska partner?. Primorac je poručio je da on kao hrvatski predsjednik "nikad neće dopustiti da hrvatski čovjek ratuje na tuđem teritoriju".

- Mene kao predsjednicu i vrhovnu vojnu zapovjednicu NATO zanima isključivo zanima u kontekstu Hrvatske i koliko znači hrvatskoj sigurnosti. Isto tako, ovo pitanje nikad nije konkretno postavljeno. Ono je od hipotetskog postalo stvarno jer je to htio Zoran Milanović, kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu u Ukrajinu - da bi politički profitirao. Kao odgovorna vrhovna vojna zapovjednica nikad neću koristiti časnu Hrvatsku vojsku kao oružje u političkim prepucavanjima. Mi sad imamo ozbiljan problem i to je temelj zašto mora doći do promjene na vrhu države - posvađana linija zapovijedanja. Kome ćemo mi pomagati u inozemstvu ako nemamao jedinstvenu vojsku. Oni koji su do toga doveli, moraju odgovarati politički na ovim izborima, poručila je Marija Selak Raspudić.

- Ovo je stvarno hipotetsko pitanje i odgovara aktualnom predsjedniku. Ovakve su teme trebale biti nakon izbora. Naravno da ne bih slao svoje vojnike u ratna područja. Kad pitate vojnike, oni su ljuti na Milanovića jer im je izbijena dnevnica od 10 tisuća eura koju su u šest mjeseci trebali zaraditi. Vojnik želi ići na teren. Ali pitanja su hipotetska i ne vidim smisla da na to uopće odgovaram, kazao je Niko Tokić Kartelo.

2. Kako biste riješili pitanje ilegalnih migracija i kakvu sigurnosnu prijetnju predstavljaju Hrvatskoj ilegalni migranti?

- Ilegalne migracije predstavljaju sigurnosnu prijetnju ne samo Hrvatskoj, nego čitavoj Europi i čitavom zapadnom svijetu, to je toliko jasno da ništa više niti ne treba dokazivati. Mislim da se moraju upotrijebiti sva moguća pravna, ali i fizička sredstva da se te ilegalne migracije maksimalno onemoguće, a da se reduciraju one koje su tzv. legalne. Naime, te migracije su jedan pothvat koji je očito organiziran i kojemu je cilj promjena lica zapadnog svijeta, pa samim time i promjena lica Hrvatske. To je nešto čemu se treba suprotstaviti. Ako to nije u stanju napraviti Hrvatska policija, onda joj treba pridružiti i vojsku. Pritom trebaju poštivati i ljudska prava migranata. Nisu oni svi teroristi, iako među njima takvih ima, kazao je. Svi zaslužuju tretiranje kao ljudi, svi zaslužuju da ih se tretira u skladu s hrvatskim propisima, u skladu s hrvatskim Ustavom, međutim to je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod, Europu i treba joj stati na kraj, kazao je Tomislav Jonjić.

- Izrazito je važno da znamo tko ulazi u našu zemlju. To je važno za našu sigurnosti, ali i za sigurnost tih ljudi. Za to nam treba dobro obučena, a prije svega dobro plaćena policija. Ova trenutna situacija u kojoj je Europa zabranila bilo kakve sigurne i legalne ulaske, a istodobno teret prebacila na zemlje periferije, neodrživa je. Dovela je do cvjetanja krijumčarenja ljudima i trgovinu ljudima. Nužno je potrebno na razini EU-a imati politiku koja će solidarnije i pravednije dijeliti teret migrantske krize. Nužno je također početi razmišljati o prevenciji migrantske krize i tu je uloga EU također velika. Od gašenja ratnih sukoba koji proizvode takve migrantske krize, do borbe protiv klimatskih promjena. Huškanje i stvaranje podjela i straha nažalost nikome nije pomoglo, samo je pogoršalo situaciju, kazala je Ivana Kekin.

- Ileglane migracije, kako sam izraz kaže su ilegalne. Treba ih spriječiti. Ilegalne migrante treba spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Hrvatska ima preko 1350 km vanjske granice, koja je istovremeno granica EU-a koju treba štititi. Ja se zalažem da se ojača Hrvatska policija, da se koriste dodatna sredstva FRONTEX-a, da se opreme naši policajci i da zaista štite tu granicu. Sam princip njihovog ilegalnog ulaska u RH je jako štetan za nas same u Hrvatskoj zbog toga što smo mi dužni, a to i provodimo, njih u RH prvi put registriramo na tlu EU-a. To je ta dvostruka šteta koju pozicija koju geografska pozicija Hrvatska ima da oni besprekidno ulaze kroz naš meki trbuh, a s druge strane mi smo zemlja u koju će ih vraćati iz drugih zemalja EU-a, kazala je Branka Lozo.

- Na ovu temu doći ću kasnije. Gospođa Selak ima užasnih problema s vremenom i tajmingom. Ona je osobno glasala za hrvatskog vojnika u Libanonu. To je odluka koju je donio u paketu Hrvatski sabor. Taj čovjek je tamo poslan prije izbijanja krize u Libanonu. Ja sam potpisao zapovijed, ali prije toga je to izglasao Hrvatski sabor. To je prva stvar. Druga stvar je da me je optuživala, a tu dolazimo na temu migranata, za to da sam dopustio da Europska unija donese izmjene sporazuma i zakona. Opet problem s tajmingom, to se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU 2013. Kada smo kod tog važnog i bremenitog problema, ne možemo sami, Hrvatskoj policiji treba dati sredstva, možda i veće ovlasti. Jedno je bilo 2015. kada smo na valu sućuti i empatije Angele Merkel ovuda primili i poslali odmah dalje pola milijuna ljudi, međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala zajednica, mala nacija, još teže. Prema tome - naglasak na prevenciju, rekao je Zoran Milanović.

- Prvo želim zahvaliti više od 6.000 hrvatskih policajaca koji čuvaju najdulju granicu jedne države članice EU-a. Dakle, oni rade jedan sjajan posao. Ali pitanje ilegalnih migranata je vrlo jasno definirano. Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kada postanem predsjednik Hrvatske, deportiran, a Hrvatska neće biti utočište ilegalni migranata koji će se slati iz Europe. Ono što je upravo Zoran Milanović rekao, tih godina su se događali veliki problemi. On kao premijer, bez ikakve kontrole granice, je propustio više od 800.000 ilegalnih migranata koji su napravili golemu pomutnju. S druge strane, uvođenje shengena je bitno podiglo razinu sigurnosti naše granice, ali je meni prioritet sigurnost hrvatskih građana, tako je bilo, bit će i u budućnosti, izjavio je Dragan Primorac.

Problemi u zdravstvu

“Javno i privatno zdravstvo treba skroz ukinuti. Ne sviđa mi se ovaj hibridni sustav. Ovo je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti da tijekom radnog vremena u bolnicama da ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a iste stignu raditi u privatnim klinikama”, rekla je Lozo.

“Prije desetak godina KBC Rebro, ne cijeli sustav, donio je pravilnik o tome pod kojim uvjetima liječnici mogu raditi u privatnoj praksi. To je ukinula još ona vlada Tima Oreškovića. Zašto je to do danas tako, ja to ne znam? Dok god bude secikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana o zdravstvenom sustavu. Ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili rigorozno regulirati. Ovo je čisti piratluk”, rekao je Milanović.

“Temelj razvoja hrvatskog zdravstva je javno zdravstvo. Kad je riječ o budućnosti, ono mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog. Pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji”, rekao je Primorac.

“Tu ste vrlo direktno i interesno povezani. Dio ste problema koji radi na potenciranju privatnog pred javnim zdravstvom. Milanoviću odgovaram, ne ljutim se na vas jer ste izgovorili neistinu. Nekoga uvjeravati da ste vi taj koji štiti ratnog heroja Kundida od hrvatskog sabora s obzirom na vaš ratni put je smiješno. Iz perspektive građana, najveći problem su liste čekanja”, rekla je Selak Raspudić.

Ideologije i tendencije

“Štetnima smatram ideologije podjela, mržnje. Treba pogledati Ustav. Tamo piše koje su najveće vrednote. Ono što je pisano prije preko 30 godina je bit cijele priče. Slobodna akademija, a ne gdje će pola rektora ići na skupove HDZ-a. Objektivno novinarstvo također nemamo. Pravosuđe slobodno od političkog utjecanja, što isto nemamo”, rekao je Milanović.

“Ideologija podjela koju je započeo Milanović je dovela do toga… Nikad nismo imali situaciju da predsjednik i vlada ne pričaju. On je rekao da postoje naši i vaši. Kad govorimo o ideologija, bilo koja ekstremna nije dobrodošla u Hrvatskoj. Hrvatska zna kuda ima i ne može tolerirati živjeti u prošlosti što stalno radi Milanović”, rekao je Primorac.

“Primorac, govorite o ujedinjenju, a započeli ste kandidaturu tako da ste razjedinili stranku koja vas je podržala. Prvo probajte ujediniti HDZ da vas podrže. Podjele su dobrodošle, ovo je demokracija i tu se glasovi suprotstavljaju. Demokracija je vrlo krhka biljka”, rekla je Selak Raspudić.

“Ja se za ovo pripremam tri godine. Našao sam politiku novog povjerenja, u tome nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. U 90 posto slučajeva smo isti, slični. Politike s moje desne strane su upropastile ono najveće dostojanstvo koje čovjek može imati u sebi. Tome treba stati na kraj. Te politike više ne donose nikakvu korist, samo štetu. Pogledajte svijet, samo sukobi i ratovi”, rekao je Tokić Kartelo.

“Bogatstvo demokracije je različitost. Nezamislivo mi je da se naše HOS-ovce… Milanović je rekao da im ploču treba baciti, da im smeta ZDS. Toj politici treba kraj, to je Mesićeva politika i Josipovićeva. Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama, ja sam protiv jer dolazi do sakaćenja i operacija. Normalno je da muško bude muško, a žensko – žensko”, rekao je Bulj.

Hrvati u BiH

“Kekin čitavu kampanju govori o samoj sebi. Red je reći, ako ćemo ići dublje, da je osoba koja je autor vaše kampanje, vaš PR-ovac, Josip Jagić, poznat koji ubijanje svećenika naziva dobrim starim vremenima, je radio kao glasnogovornik u Milanovićevoj vladi u ministarstvu zdravstva. Milanovića nismo čuli, Plenkovića prekasno, prva sam govorila o plinovodu u BiH”, rekla je Selak Raspudić.

“Od potpisivanja Daytonskog sporazuma, vlada i predsjednici nisu rješili taj problem. Još je gore što se Hrvati iseljavaju. Ja imam rješenje, ali nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska i ući u EU”, rekao je Tokić Kartelo.

“Bitno pitanje, Hrvati tamo imaju manja prava nego u drugim državama. Nemaju isti izborni zakon, drugi za njih biraju predstavnike i tu se moramo drugačije postaviti”, rekao je Bulj.

“RH ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH”, rekao je Jonjić.

“Selak Raspudić, vaše lijepo slaganje riječi nije promijenilo činjenicu da vas je Berošev fotograf donirao tisućama eura, također i diler lažni vijesti. On nije jedini vaš donator, tu je i Željka Markić čiji je jedini cilj da ukine ženska prava. To je vaša nezavisna kampanja. Što se tiče BiH, Dayton je imao svoju svrhu da se zaustavi krvoproliće, ali je zastario. Nužno je donijeti promjenu. To se ne može krojiti u Zagrebu”, rekla je Kekin.

“Problem plinovoda u BiH će se normalizirati dolaskom novog američkog predstavnika. Prošao sam cijelu BiH, gradio zajedno mostarsko sveučilište i omogućio da Hrvati u BiH mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u BiH da idu prema EU. Kekin, vaš rast je smanjenje postoka Milanoviću. Ništa protiv vas ne bih napravio”, rekao je Primorac.

“Htjela bih pitati Milanović kako objašnjava da je više puta posjećivao Dodika i ugošćivao ga kod sebe na Hvaru, a kad bi ga posjetio u Banjoj Luci, a nije posjećivao Hrvate koji su napustili i raselili se iz tog kraja. Na kraju se briga za njih svela na crkvu, umirovljenog biskupa Komaricu..”, rekla je Lozo.

Pitanje Srbije

“Ja nisam protiv veta niti blokiranja, ali sam za razgovor. Hrvatska ima priliku postati lider kod pregovora oko ulaska BiH ili Srbije u EU. To treba iskoristiti, razgovarati, rješavati probleme. Kad pitate Srbe, oni ne žele u EU. Čim bih mi mogli ucjeniti, ne znam, ničim”, rekao je Tokić Kartelo.

“Trebalo je blokirati bilo kakve pregovore o ulasku Srbije u EU dok se ne riješi ratna odšteta i popis svih nestalih. Srbiju blokirati u bilo kakvim pregovorima, to je načelo”, rekao je Bulj.

“Apsolutno bih se protivio ulasku Srbije u EU dok se Srbija ne ispriča za velikosrpsku agresiju za zločine u Hrvatskoj i BiH. To nije samo pitanje Srbije, nego i pitanje Plenkovićeve vlade. Silan novac se odvaja za tzv. srpske kulturne centre i Novosti”, rekao je Jonjić.

“Pitanje nestalih je jedna od ključnih tema. Hrvatskoj je strateški interes da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija, što Vučić nije. Ovih dana vidimo kakvu snagu imaju građani Srbije koji prosvjeduju protiv Vučića. Takvim građanima trebamo pružati podršku”, rekla je Kekin.

“Sa Srbijom je problem što oni ne žele ući u EU nego nas vuku za nos i izigravaju što im povijesno jako dobro ide. Trebaju priznati da su imali logore na teritoriju RH, reći gdje su nestali, vrate kulturno blago, arhive. Onda je nultno stanje i možemo početi razgovarati. Tu je i politika srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i druge zemlje u okruženju. To financira i hrvatska vlada”, rekla je Lozo.

“Gdje sam bio kad sam išao kod Dodika prije godinu dana? Bio sam na obilježavanju oslobođenja Jajca, bilo je prekrasno, a onda sam se zaputio tamo gdje idu Plenković i Čović zato što je to čovjek s kojim se razgovara. Razgovara se i s Vučićem, međutim Srbija se sama mora odrediti. Srbija nam je susjed, jako važan trgovinski partner, mi imamo robni izvoz samo u tri države dominantno – Slovenija, BiH i Srbija. Ako će surađivati, rješenje se može naći”, rekao je Milanović.

“Primorac se fotografira špinči s manijakalnim ubojicama koji su optuženi na sudu. To su njegovi prijatelji”, rekao je Milanović.

“Vi ste se trebali prijaviti na Ljubav je na selu ili na Farmu. Kad vas slušam… Još je najbolji Milanović, čak ću možda i glasati za njega. Šalim se. Ne nudi nikakva rješenja, neki su u prošlosti, a tema je BiH. I Srbija i slično”, rekao je Tokić Kartelo.