Vijeće Europe čvrsto inzistira i traži od vlasti u BiH da odmah pokrenu potrebne izborne reforme

Također zahtijeva se od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignoriranjem presuda Europskog suda

BILD.BA | 8. LIPNJA 2023. | 13:39

Vijeće Europe objavilo je odluku Komiteta/Vijeća ministara o neprovedbi presude Sejdić-Finci od vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom je po prvi put intervenirala i povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović, tako da se u tom smislu ova odluka razlikuje od prethodnih sličnih intervencija Vijeća Europe.

Vijeće Europe zahtijeva od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignoriranjem presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donesene presude.

U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika država članica Vijeće Europe traži se od vlasti u BiH da "odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti.“


U Vijeću Europe podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon općih izbora u oktobru prošle godine potpisali koalicijski sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje "ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda“, ali da rezultata i dalje nema.

- Čvrsto inzistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apeliramo na političke lidere i sve relevantne organe da osiguraju da obaveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata, i da, uz provođenje svih neophodnih konsultacija, poduzmu sve potrebne radnje kako bi se obezbijedilo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminiranja diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine - navodi se u odluci.

Vijeće Europe podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donijeta prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uslovima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Europski sud za ljudska prava smatra diskriminatornom, pozivaju političare da konačno ispune data obećanja.

Stalni predstavnici država članica u Vijeću Europe pozvali su se u odluci i na podnesak povjerenice za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.

Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminatorne odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donijete presude u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH“ i da one sprječavaju mnoge državljane Bosne i Hercegovine da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.

- Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definirani kao 'Ostali', uskraćeno je pravo da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo i da budu birani u Dom naroda Bosne i Hercegovine u proteklih 28 godina. To uključuje nacionalne manjine koje su stoljećima živjele u Bosni i Hercegovini - podvlaći Mijatović.

Ona dodaje da četiri interne rezolucije, mnoge odluke Komiteta ministara i intenzivan angažman međunarodne zajednice nisu urodili plodom i doveli do ispunjavanja presuda Suda za ljudska prava u ukupno pet presuda koje se bave tim pitanjem.

Prema mišljenju komesarke, vrijeme je uvijek bilo od suštinske važnosti u izvršenju ovih presuda, a negativan uticaj kašnjenja na društvenu koheziju i međuetničke odnose je bio značajan.

- Duboko usađeni 'etnički ključevi' u ustavni sistem zemlje, na državnom i entitetskom nivou, tokom godina su pojačali podjele duž etničkih linija, što je negativno uticalo na stanje ljudskih prava u zemlji - navela je Dunja Mijatović u podnesku.

Ona je podsjetila da je Venecijanska komisija upozorila na te rizike još 2006. godine, u mišljenju o ustavnoj reformi iz te godine, u kome je navedeno da pojmovi "konstitutivni narodi” i "Ostali” vode do raslojavanja društva i pogoršavanja etničkih tenzija.

Povjerenica dijeli mišljenje Venecijanske komisije da su oni koji su odlučili da se "izdvoje iz jednog od konstitutivnih naroda svoj etnički identitet zamijenili identitetom kroz državljanstvo“ i da "ovaj stav treba podsticati, između ostalog, kroz jačanje položaja 'Ostalih' na ustavnom nivou," navedeno je u podnesku.

Mjatović je ocijenila da je neizvršenje ovih presuda od strane vlasti doprinijelo daljem pogoršanju situacije u Bosni i Hercegovini i pojačalo etničke podjele.

- Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcioniranje poricanja genocida, kao i dugogodišnje podjele u obrazovanju po etničkim linijama, samo su neke od negativnih posljedica očuvanja sistema zasnovanog na etničkoj diskriminaciji.

Imperativ je da se vlasti u Bosni i Hercegovini fokusiraju na izgradnju države zasnovane na ravnopravnosti građana, a ne na dalje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo - navodi se između ostalog u podnesku povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe upućenom stalnim predstavnicima država članica Vijeća Europe na razmatranje tijekom evaluacije primjene presuda Suda za ljudska prava, među kojima je i pet onih koje se odnose na odredbe izbornog zakona i ustava Bosne i Hercegovine, od kojih je najpoznatiji slučaj Sejdić-Finci.

VIŠE IZ RUBRIKE:
Ocjenjivati i komentirati mogu samo registrirani članovi. Ako još niste registrirani na portalu Bild.ba, učinite to ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.
ANKETA
Kako će Hrvatska proći na Euru?
Osvojit će ga
Bit će u top 4 reprezentacije
Neće napraviti ništa posebno
Kliknite na odgovor za koji želite glasati.