
Vlada Republike Srpske prenijela je vlasništvo nad oko 300.000 četvornih metara na lokalitetu Putnikovo brdo na Grad Doboj, a zapravo se radi o vojnom objektu koji je uknjižen kao državna imovina, dok je Ured visokog predstavnika ( OHR) kaže da će međunarodna zajednica pažljivo pratiti ovaj i slične slučajeve.
Kako je Feni rečeno u odgovoru iz OHR-a, sukladno onome što je potvrdio Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojom odlukom iz 2012. godine, Ustavom BiH utvrđeno je da je država BiH vlasnik državne imovine, uključujući i neperspektivnu vojne imovine.
Iz OHR-a su još jednom pozvali političke stranke da usvoje državni zakon o raspodjeli državne imovine koji bi bio u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH, ali nisu odgovorili na pitanje hoće li OHR, kao garant Daytonskog mirovnog sporazuma, čiji je dio i Ustav Bosne i Hercegovine, poduzet će konkretne korake u ovom slučaju.
– Donošenje državnog zakona jedini je način da se osigura pravna sigurnost i iskoristi gospodarski potencijal ove imovine. Nitko ne smije dovoditi u pitanje vladavinu prava – naveli su.
Ova odluka službeno je donesena s ciljem omogućavanja određenih investicija koje Doboj planira, ali je protivna ponovljenim odlukama Ustavnog suda BiH, što pokazuje nepostojanje registra za praćenje imovine pod zabranom raspolaganja.
Također, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će ovaj entitet učiniti sve da novim zakonom o nepokretnoj imovini svu imovinu vrati u svoju nadležnost.
Posljednji takav zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske, a na dan njegovog stupanja na snagu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt suspendirao je zakon, a potom je Ustavni sud BiH usvojio privremenu mjeru zabrane primjene zakona do pravomoćne meritorne odluke.
Članovi Predsjedništva BiH, državni zastupnici i izaslanici tada su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti jer, kazali su tada, o državnoj imovini može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine već je u šest prethodnih slučajeva, prije posljednjeg, presudio da Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska nema ustavne ovlasti raspravljati o državnoj imovini jer je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.
Njima, prema tom entitetskom zakonu, “po sili zakona” pripadaju nekretnine koje koriste organi vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća, javne ustanove i druge službe koje osniva RS. To je protivno odlukama Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Naime, Ustavni sud BiH je u odluci iz rujna utvrdio da Republika Srpska nema ustavne ovlasti uređivati pravnu materiju koja je bila predmet tadašnjeg zakona o nekretninama.
Inače, sama najava da je pitanje zakona čiju je neustavnost utvrdila najviša pravosudna instanca u BiH – Ustavni sud BiH, izazvala je brojne reakcije u BiH javnosti.