Boras: Dva puta smo jedva uspjeli preživjeti političke podjele, treći put možda nećemo

Matej Boras, politolog i kandidat za predsjednika Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, komentirao je u emisiji Politički sat na PRO TV aktualna politička previranja unutar Hrvatskog narodnog sabora, formiranje HercegBosanske četvorke i šire geopolitičke odnose u Bosni i Hercegovini, uključujući i utjecaj međunarodne zajednice, osobito Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći o političkoj heterogenosti među Hrvatima u BiH, Boras ističe da se u normalnim okolnostima politički pluralizam može smatrati poželjnim, ali smatra da trenutačni kontekst to ne dopušta. “Mi kao Hrvati na to apsolutno nemamo pravo. Mi nemamo taj luksuz. Na nekim lokalnim razinama, primjerice u jednoj županiji, može postojati druga politička opcija, ali kada je riječ o višim, državnim razinama – mora postojati jedinstvo”, naglašava Boras.

Upozorio je da se svaka fragmentacija hrvatskog političkog korpusa doživljava kao slabost, osobito u političkom Sarajevu, gdje se, prema njegovim riječima, nove platforme mogu percipirati kao potencijalni partneri u ostvarivanju unitarističkih ciljeva. “Možda oni koji ulaze u takve političke projekte to ne rade svjesno, ali u političkom Sarajevu ih se može doživjeti kao korisne sugovornike za ‘dokazivanje’ da Hrvati imaju svoje predstavnike – bez obzira što nisu legitimno izabrani”, poručuje.

Korak unazad

Dodaje kako bi novi pokušaji razbijanja jedinstva Hrvata mogli rezultirati političkim korakom unazad od najmanje deset godina. “Ako se opet krene tim putem, mislim da više neće biti povratka. Dva puta smo jedva preživjeli političke podjele, treći put možda više nećemo imati priliku”, istaknuo je.

Na pitanje o sigurnosnim prijetnjama i sve češćem zveckanju oružjem u javnom prostoru, Boras ističe kako ne vjeruje u mogućnost novog rata u BiH, no smatra da takva retorika dugoročno šteti. “Sijanje straha može kratkoročno uspjeti, ali dugoročno nas iscrpljuje. Rat je realno nemoguć. Možemo mi tu mjeriti riječi, ali bilo kakav ozbiljan sukob vratio bi međunarodnu zajednicu u fokus regije, što nikome ne ide u korist”, kaže.

Radikalima smeta HNK Mostar

Komentirao je i pokušaje nekih u Mostaru da ospore izgradnju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. „Vjerojatno da se zove Narodno pozorište, ne bi bilo problema ni s lokacijom ni s gradnjom. Zove se Hrvatsko narodno kazalište – i nekome to smeta. Postoje određene interesne grupacije u Mostaru, bliske nekim radikalnim sredinama, koje u toj instituciji ne vide kulturnu vrijednost, već političko pitanje prevlasti. A riječ je o kazalištu koje nije zatvoreno ni za jedan drugi narod, već o mjestu gdje se njeguje kulturni identitet Hrvata, što nam je zajamčeno i ustavom i međunarodnim konvencijama. Da se o kazalištu mora raspravljati na razini Vijeća sigurnosti UN-a i uključivati međunarodne predstavnike – to jasno govori koliko daleko neki idu u osporavanju našeg kulturnog prava.“

U kontekstu odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, Boras ističe kako postoji gotovo jedini konsenzus između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića upravo u vezi s pitanjem položaja Hrvata u BiH. “Tu se pokazalo da se i Milanović i Plenković slažu. Razlike u pristupima postoje, ali napokon je problematika Hrvata u BiH postala tema o kojoj se govori i u hrvatskoj javnosti. To nije bio slučaj prije nekoliko godina”, tvrdi.

Pozdravio je i jačanje prisutnosti tema iz BiH u hrvatskim medijima, smatrajući da se time dodatno otvara prostor za razumijevanje problema koje Hrvati u BiH imaju. Govoreći o euroatlantskim integracijama i pitanju Južne plinske interkonekcije, Boras je poručio kako Hrvatska mora biti uključena jer “mi ovdje glasamo i imamo politički utjecaj u Hrvatskoj, a pravo na energetsku neovisnost je naše temeljno pravo”.






Velike sile ne mijenjaju kurs lako

Komentirajući utjecaj Sjedinjenih Američkih Država, Boras je rekao kako je njihova snaga i dalje prisutna, ali da je pitanje koliko su spremni uključiti se. “Velike sile ne mijenjaju kurs lako, ali kad dođe trenutak, netko će opet morati preuzeti ulogu ‘policajca’. Mislim da Europska unija trenutno nema ni volje ni snage, dok bi Amerika još mogla pomoći – ako odluči da je to u njenom interesu”, istaknuo je.

Osvrnuo se i na eventualni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, rekavši da je upravo on natjerao Europu da se otrijezni, posebno kada je riječ o sigurnosnim i obrambenim politikama. “Prije Trumpa ulaganje u vojnu industriju u nekim zemljama, poput Njemačke, bilo je tabu tema. Danas su svjesni da su prepušteni sami sebi”, naglasio je.

Na kraju razgovora, Boras se osvrnuo i na ideološki zaokret u Europi, gdje se, prema njegovu mišljenju, lijevo-liberalni mainstream sve više dovodi u pitanje. “Ljudima ide na živce kad ih se pokušava ušutkati zato što imaju stav o obitelji, tradiciji, pobačaju, obrani. Taj ideološki pristup svemu doveo je do toga da ljudi danas napuštaju prostore Europe bez jasne perspektive. Traže sigurnost, poštovanje i pravo da kažu što misle”, rekao je.

Za kraj je zahvalio na prilici da iznese svoje stavove te uputio apel mladima da se aktivno uključe u društvene i političke procese. “Mi mladi moramo preuzeti odgovornost. Moramo stvoriti novu platformu i povući za sobom druge. Obrazovanje o političkim i društvenim pitanjima je ključ. Jer kako ćemo graditi budućnost ako ne razumijemo sadašnjost?”, zaključio je Matej Boras.