Crne prognoze: Građani ove EU zemlje ginu po ulici, a stručnjak tvrdi da bi i Hrvatska mogla doživjeti slično!

Dvanaest ljudi ubijeno je samo u rujnu, a ove su godine eksplodirale 134 naprave, a nije ratno stanje.

Realno je to stanje u Švedskoj, na koju je upozorio u Studiju 4 prof. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Naime, poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova, što nije viđeno u modernoj povijesti.

Švedska je inače poznata po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije.

Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe krimmiljea, piše HRT.

Postavlja se pitanje: "Kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU?". Ključni problem, upozorio je Havel, treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je, sve više govori u "mainstream medijima".

"Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka - uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli", kazao je Havel.

Integracija migranata - paralelna društva u velikim gradovima

Problem vidi u integraciji migranata. Naglasio je kako je švedska država tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju.

Međutim, dodao je da "ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom".

Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da "nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam - toksična su kombinacija za Europu"., piše HRT.

Napomenuo je da je Švedska ogledni primjerak toga.

'Hrvatska može doživjeti sličan scenarij'

Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi čeka isto što i Švedsku - vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Pavel:

"Zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana?".

Upozorio je kako se ovdje ne radi o humanitarnom - nego isključivo sigurnosnom pitanju, prenosi HRT.