Arheolozi pronašli ostatke legendarne bazilike kultnog rimskog arhitekta Vitruvija

FOTO: WIKIPEDIA

Građevina je s vremenom nestala, a njezina točna lokacija postala je misterij.

BILD.BA | 19. SIJEČNJA 2026. | 17:08
IZVOR: Fena

Arheolozi su pronašli ostatke legendarne bazilike kultnog antičkog rimskog arhitekta Vitruvija, a talijanski ministar kulture izjavio je da je riječ o „Tutankamonu 21. stoljeća“, prenijela je Ansa.

Građevina koju je projektirao znameniti graditelj, čija su ikonična načela proporcija ovjekovječena u Leonardovu da Vincijevu totemskom Vitruvijevu čovjeku, otkrivena je tijekom iskapanja u gradu Fanu u regiji Marche, priopćili su talijanski dužnosnici u ponedjeljak.

Bazilika, izgrađena u Fanum Fortunae i dovršena 19. godine prije nove ere, jedina je građevina za koju znanstvenici znaju da je na njoj radio rimski arhitekt Vitruvije iz 1. stoljeća prije nove ere, budući da ju je izričito spomenuo.


Građevina je s vremenom nestala, a njezina točna lokacija postala je misterij.

Vitruvijevo djelo De architectura jedini je traktat o arhitekturi koji je preživio iz antike i smatra se prvom knjigom o arhitektonskoj teoriji.

– Više od 2.000 godina čekali smo ovo otkriće – rekao je gradonačelnik Fana Luca Serfilippi predstavljajući ovo otkriće na konferenciji na kojoj je putem videoveze sudjelovao ministar kulture Alessandro Giuli.

– Pronašli smo Vitruvijevu baziliku. Ponosan sam na obavljeni posao – kazao je.

Ministar kulture Giuli izjavio je da „ovo izvanredno otkriće doista predstavlja nešto jedinstveno u povijesti arheologije, arhitekture i morfologije grada Fana, čiji smo ogroman značaj već prepoznali“.

Giuli se javio putem videoveze na konferenciji za novinare povodom predstavljanja otkrića, kojoj su, među ostalima, nazočili gradonačelnik Serfilippi, predsjednik regije Marche Francesco Acquaroli te nadzornik za arheologiju, likovnu umjetnost i krajobraz za provincije Ancona i Pesaro Urbino Andrea Pessina.

Ministar je povukao paralelu s grobnicom Tutankamona, koju je u 20. stoljeću nazvao otkrićem stoljeća, te je spomenuo i otkriće Lapis Nigera u Rimu, „najvažnijeg spomenika na Rimskom forumu, s blokom s natpisom ‘Re’, datiranim dokazom postojanja kraljevskog razdoblja“.

– Potpuno ista stvar dogodila se u Fanu u arheologiji i istraživanjima – izjavio je Giuli.

– U ovom preciznom trenutku naših života povijest se dijeli na razdoblje prije otkrića Vitruvijeve bazilike i razdoblje nakon otkrića Vitruvijeve bazilike.

„Povijesne knjige, a ne samo naši talentirani novinari“, rekao je u svom video obraćanju, „izvještavat će i historizirati ovaj dan te sve što će biti otkriveno i napisano o ovom iznimnom otkriću u sljedećih nekoliko godina.“

Giuli je nastavio: „Dokazano je da je kraljevsko razdoblje u Rimu postojalo jer smo krajem 19. stoljeća, upravo zahvaljujući Carandinijevim iskapanjima, otkrili materijalne dokaze koji pokazuju da su u Rimu u 8. stoljeću prije nove ere postojali kraljevi.“

Isto se događa i sada. „Do sada“, dodao je ministar, „imali smo samo pisano znanje iz izvora; imali smo Paladija i druge koji su se bavili Vitruvijevim velikim djelom.“

„Sada imamo kontekstualne podatke, poput otkrića Pitagorine škole u Krotonu“, naglasio je, „jer prema Pitagori, kojega citira Vitruvije, brojevi i njihovi omjeri imaju prostornu konfiguraciju.“

– Danas smo otkrili prostornu konfiguraciju koju je teoretizirao Pitagora, a koju je Vitruvije ostvario i kanonizirao – nastavio je Giuli.

– Danas su oni epicentar senzacionalnog otkrića koje će omogućiti znanstvenoj zajednici, povjesničarima i drugima da preoblikuju dio povijesti – povijesti urbanog planiranja od antike do suvremenosti. Stoga je to nešto o čemu će naši unuci pričati – zaključio je ministar.


VIŠE IZ RUBRIKE:
Ocjenjivati i komentirati mogu samo registrirani članovi. Ako još niste registrirani na portalu Bild.ba, učinite to ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.