Zbog stavova Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu predsjednik Lincoln se 'okreće u grobu'

Komentarom na X. platformi 17. veljače 2024., Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, još je jednom zbunilo bosanskohercegovačku javnost. U njemu to visoko predstavništvo opetovano krši ne samo uzuse diplomatske teorije i prakse, nego i bolje društvene običaje. Naime, u maniri uličnog ogovaranja, Veleposlanstvo SAD-a se upustilo u razmatranje privatnih društvenih aktivnosti legitimno izabranog političkog predstavnika u zemlji koja ga ugošćuje, uprežući ga u kola politike koja po tko zna koji put hrvatskom narodu u BiH pokušava podmetnuti trgovinu čašću jedne suverene europske države.

Predstavništvo inzistira na novoj, nepisanoj i u uređenim društvima i demokratskom svijetu neprihvatljivoj diplomatskoj praksi miješanja u unutarnje poslove zemlje u kojoj je gost te kršenja čl. 41. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. Jer, premda su Sjedinjene Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu još u travnju 1992., diplomatsko predstavništvo te države u BiH, svojim komentarima domaćih političkih aktera i unutarnjopolitičkih događaja, to priznanje faktički ne priznaje.

K tomu, svojim neprimjerenim komentara, ono je dovelo u pitanje i jednu od ključnih tekovina američkog društvo – koje se smatra kolijevkom demokracije i čuvarom ljudskih prava – što ju je dobro opisao američki predsjednik Abraham Lincoln u svojoj poznatoj definicije demokracije kao vladavine naroda, u narodu i za narod.

Komentar Veleposlanstva SAD-a zapravo podrazumijeva neprincipijelnu primjenu demokratskih vrednota u zemlji primateljici, odnosno demonstrira primjenu dvostrukih principa.

Također, iz komentara je nejasno što je zapravo sporno. Je li to nazočnost gospodina Dragana Čovića, jer o njemu je riječ, na predstavljanju knjige Valentina Ćorića „In vino libertas“, mjesto njenog predstavljanja ili samo postojanje knjige i njenog autora. Ili je, možda, sumnjivo sve spomenuto?

Uvjereni smo da u velikoj, svečanoj dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače, nije bilo nikoga tko nije razumio o čemu je tu riječ. A riječ je o predstavljanju jedne tužne i u isto vrijeme vedre, gorke i zabavne knjige koja govori o neobičnom načinu potkopavanja nepodnošljivih pravila neslobode, kapljom vina proizvedenog u zatvoru osvaja se kap slobode.

Sve rečeno o događaju u petak, 16. 2. 2024., može potvrditi i njegov snimak, dostupan na Internetu i društvenim mrežama. Dobronamjerno oko neće u njemu naći ništa što odstupa od pravila otmjenog kulturnog druženja. Štoviše, zaključit će da Mostar itekako zaslužuje čuti razmišljanja intelektualne elite o temi kojom se bavi knjiga Valentina Ćorića, autora koji je nakon osude na 16 godina zatvora bio lišen slobode gotovo 20 godina. No, knjiga o kojoj se govori najbolje će obraniti samu sebe, samo ju je nužno pročitati.

Indikativno je da u rečenom diplomatskom komentaru nema ni jedne jedine riječi o sjeni što ju je na kulturni događaj u Kosači bacila prethodna hajka na autora, a u režiji pojedinaca ne žednih Ćorićeva vina, nego sukoba. Hajkači su jezikom krajnje neprimjerenim javnom diskursu, riječima mržnje i pozivom na linč, događaj unaprijed stigmatizirali a autora teško oklevetali, praveći se da izjava Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (23. siječnja 2024.) ne postoji. A ona ipak postoji i u njoj među ostalim piše:

”Valentin Ćorić, jedan od šestorice osuđenih u predmetu ‘Tužilac protiv Prlića i drugih‘, jučer je odslužio kaznu od 16 godina zatvora koju mu je 29. maja 2013. izreklo Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i koju je 29. novembra 2017. potvrdilo Žalbeno vijeće MKSJ….” (irmct.org).

U objavi se također ističe da Ćorić više nije pod jurisdikcijom Haaškog suda.

Komentar Američkog veleposlanstva u Sarajevu također ignorira i činjenicu da je odsluženom kaznom Valentin Ćorić postao slobodan čovjek, sa svim građanskim i ljudskim pravima koje sloboda u uređenom i demokratskom društvu sa sobom nosi.

Svakako iznenađuje činjenica kako je Veleposlanstvo u BiH, upravo na tragu spomenute hajke, s identičnim argumentima, komentiralo događaj i sudionike događaja prkoseći pritom načelima otvorenih očiju, demokracije, inkluzije i diplomatske prakse, samoinicijativno preinačilo odsluženu kaznu Valentina Ćorića u doživotnu robiju.

Predsjednik Lincoln se okreće u grobu.