Urednik bošnjačkog portala Klix vrijeđa smrt pape Franje, ovo je napisao

Semir Hambo, glavni urednik portala Klix.ba, jednog od najčitanijih medija na bošnjačkom jeziku u Bosni i Hercegovini, izazvao je oštre reakcije na društvenim mrežama nakon što je u objavi na platformi X (bivšem Twitteru) ismijao smrt pape Franje. U svojoj objavi, Hambo je napisao: "Mislim mogu oni izabrati novog papu, ali šta će ako ih blokiraju u Domu naroda."

Ovakva izjava odmah je naišla na kritike korisnika društvenih mreža koji su je ocijenili neprimjerenom, ciničnom i duboko uvredljivom, posebno imajući u vidu činjenicu da papa Franjo, duhovni poglavar Katoličke crkve, uživa veliki ugled ne samo među katolicima, već i širom svijeta kao istaknuti zagovornik međureligijskog dijaloga, socijalne pravde i mira.

"Ima li u BiH mjesta za građane koji nisu muslimani", napisao mu je u komentaru jedan korisnik, a drugi dometnuo: "Sram te bilo".

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, izabran je za papu 2013. godine i postao je prvi papa iz Latinske Amerike. Tijekom svog pontifikata zalagao se za siromašne, izbjeglice, klimatsku pravdu i dijalog među religijama. Njegove poruke mira i tolerancije bile su više puta upućene i Bosni i Hercegovini, posebno tijekom njegove posjete Sarajevu 2015. godine, kada je pozvao na suživot i poštovanje različitosti u zemlji koja je duboko obilježena posljedicama rata i etničkih podjela.

Hambo se u svojoj objavi očito želio referirati na specifični politički sustav Bosne i Hercegovine, u kojem zakonodavni proces zahtijeva odobrenje oba doma državnog parlamenta – Zastupničkog doma i Doma naroda. Međutim, usporedba izbora poglavara Katoličke crkve s komplikacijama domaće parlamentarne procedure u trenutku smrti svjetski priznatog vjerskog lidera, smatra se u najmanju ruku neukusnom.

U kontekstu multikonfesionalnog i multietničkog društva kakvo je bosanskohercegovačko, javne ličnosti, a osobito oni koji vode istaknute medijske kuće, imaju dodatnu odgovornost u izražavanju javnog stava. Ismijavanje smrti bilo kojeg vjerskog lidera, bez obzira na vlastita uvjerenja, ne samo da narušava osnovna načela međureligijskog poštovanja, već i dodatno produbljuje ionako osjetljive društvene tenzije.

U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, gdje tri konstitutivna naroda pripadaju trima različitim religijskim tradicijama – islamu, pravoslavlju i katoličanstvu – svaki javni govor koji vrijeđa vjerske osjećaje bilo koje zajednice, potencijalno ugrožava društvenu koheziju i međusobno povjerenje. Ovakav govor dolazi s posebnom težinom kada dolazi od novinara ili urednika, čiji bi zadatak trebao biti upravo promicanje tolerancije, profesionalnosti i odgovornog informiranja javnosti.