Upaljen alarm: Bez posla bi moglo ostati do 250 tisuća Hrvata, evo do koje godine

Ako je dio javne rasprave i predmet mainstream medija, “South Park” će to sprdati. Pa iako im natjecanje u vulgarnosti više nije zanimljivo (bilo je fora prije 26 godina, kad su krenuli), ne može se reći da tvorci Trey Parker i Matt Stone više ne drže “srednji” prst na bilu tekućih događaja.

Tako se na meti ismijavanja prošli tjedan našao ChatGPT, računalni program umjetne inteligencije za pisanje tekstova.

Odnosno, ne toliko tehnologija, koliko lijenost i neozbiljnost onih koji se njime koriste. Priča je očekivana: četvorica glavnih likova South Parka, osnovnoškolci koji desetljećima nisu odrasli (kao ni njihovi tvorci), prokljuve da se mogu koristiti ChatGPT-jem za sve što im treba – od pisanja zamornih školskih eseja do međusobne komunikacije.

Ne treba dugo da cijeli South Park prepozna blagodati takvog programa. Ubrzo, učenici pišu eseje uz pomoć ChatGPT-ja, njihovi ih profesori ocjenjuju uz pomoć ChatGPT-ja, cijeli South Park piše i razmjenjuje poruke uz pomoć ChatGPT-ja i dobiva odgovore od prijatelja i ljubavnika uz pomoć ChatGPT-ja.

Sve kulminira tako da tvorac Trey Parker zaključi da i on sam uz pomoć ChatGPT-ja može napisati kraj epizode (očekivano – jadan) pa su na odjavnoj špici potpisani obojica, Tray Parker i ChatGPT.

I to je apsurd suživota s umjetnom inteligencijom. Ako sve zamorne poslove svakodnevice prebacimo na umjetnu inteligenciju, najprije komunikaciju među ljudima, prijateljima, parovima, učenicima i učiteljima, zaposlenicima i šefovima – što nam ostaje?

Računalni program koji razgovara sam sa sobom i ljudi koji komuniciraju više nego ikad (ili barem razmjenjuju poruke), a istovremeno su više nego ikad izolirani jedni od drugih, kako to sumira jedan od likova “South Parka” na kraju.

Hoće li zbilja biti tako?

Od 30. studenoga 2022., kada je lansiran u javnost, do danas, šest mjeseci poslije, ChatGPT puni novinske i web-rubrike. Mišljenja su podijeljena. Jedni su uvjereni da najnapredniji sustav AI-ja donosi tehnološku revoluciju neviđenih razmjera. Naš sugovornik Slaven Mišak, suvlasnik zagrebačkog startupa BonsAI za razvoj umjetne inteligencije, kaže da se to čak može usporediti s promjenama koje je donijela “industrijska revolucija 18. stoljeća”. Poznato je, donijela je ona veću produktivnost rada, manje cijene, više dobara, novi tehnološki napredak, ali i grozne uvjete rada, zagađenje zraka u natrpanim gradovima i stresan, neispunjeni život radnika. Neki idu toliko daleko da zamišljaju transhumanističku utopiju, kao Ray Kurzweil, bivši Googleov inženjer, koji je već imao uspješnu prognozu da će računalo čovjeka pobijediti u šahu 1997., što je učinio Deep Blue protiv Garija Kasparova, pa posebno strašno djeluje zadnje proročanstvo da će čovjek uz pomoć AI-ja otključati besmrtnost do 2030. godine – virtualnu besmrtnost, da ćemo se valjda napokon riješiti ovog teretnog biološkog tijela, prenosi Jutarnji list.

Cijeli tekst je Globusova analiza, a u cijelosti ga možete čitati u tiskanom izdanju tog magazina ili OVDJE.