U Mostaru predstavljen restaurirani rukopis 'Mostarskog mushafa'

Izložba "Tišina papira i odsjaj pera", autora Ćazima Hadžimejlića, na kojoj je predstavljen rezultat višegodišnjeg rada na restauraciji i konzervaciji rukopisa mushafa neprocjenjive umjetničke i kulturne vrijednosti, otvorena je u srijedu, 14. svibnja, u okviru programa manifestacije "Dani mevluda i zikra" u Mostaru.

Hadžimejlić jedan je od rijetkih stručnjaka u BiH za konzervaciju artefakata islamske umjetnosti i kaligrafije, a predstavljanje rukopisa mushafa, koji je stoljećima čuvan u Mostaru, ocijenio je povijesnim događajem za Bosnu i Hercegovinu i šire okruženje, prenosi Mina.

"Gledano s aspekta islamske kulture i tradicije, rukopis spada u sam vrh dragocjenosti na svjetskom nivou zato što ovaj rukopis mushafa ima svoj duboki korijen od njegovog samog nastanka do današnjeg dana", kazao je Hadžimejlić.

Po tehnici pisanja, vrstama umjetnosti i iluminacijama rukopis pripada nultoj kategoriji svjetske umjetnosti.

"Moje upoznavanje s ovim rukopisom datira još od prije 15-ak godina iz nekih susreta s bivšim mostarskim muftijom, kada mi je pokazao i mjesto gdje je bio sklonjen, džamije gdje je bio izložen neko vrijeme. Bila mi je želja da ga vratimo u prvobitno stanje, zaštitimo, spasimo, konzerviramo i restauriramo i da mu dodijelimo zasluženo mjesto i značaj koji treba imati. Drago mi je da je muftija Dedović iskazao interes i ukazao na njegov značaj, da je pokrenuo inicijativu za restauraciju i konzervaciju i da ovaj rukopis mushafa kroz ovu izložbu predstavimo bh. publici i publici na širim prostorima Europe i islamskog svijeta", kazao je Hadžimejlić.

Dodao je kako restaurirani i konzervirani rukopis Mostarskog mushafa spada u najdragocjeniju nepokretnu kulturnu baštinu kojom se može ponositi svaki stanovnik BiH.

"Rukopisi se moraju čuvati. Čak bi bilo poželjno da bude kandidiran na UNESCO-ovu listu baštine. Rukopis nema potpisnika i ne znamo tko ga je napisao, ali prema papiru, iluminaciji i kaligrafiji, pripada memlučkom periodu, što znači da je star oko 600 godina", dodao je Hadžimejlić.

Istaknuo je kako osim umjetničke, ovaj rukopis ima i značajnu materijalnu vrijednost, te da je u usporedbi sa Sarajevskom hagadom Mostarski mushaf daleko vrjedniji.

O vrijednosti rukopisa, njegovom značaju i procesima konzervacije i restauracije na izložbi su govorili i Haris Dervišević i Lamija Avdić.

Mostarski muftija Salem-ef. Dedović restaurirani Mostarski mushaf ocijenio je kao "kontinuirano svjedočanstvo svijesti svojih predaka koji nisu žalili ni truda ni imetka kako bi osiguravali i uvakufljavali rijetke primjerke mushafa za mostarske džamije, da se iz njih uči, prenosi i tumači Božja riječ".

"Bošnjački pisani spomenici svjedočanstvo su o civilizacijskim postignućima ovdašnjeg čovjeka oplemenjenog islamom, a koji je ostavio nama u amanet neprocjenjivo kulturno blago i nasljeđe, danas, nažalost, rasuto diljem svijeta. Mi, kao narod, nismo baš svjesni ovog kulturnog blaga, ne uočavamo koliko je to bitna sastavnica našeg identiteta i koliko ono samo govori o našem kontinuitetu na ovim prostorima i koliko smo, kao pismen, učen i umjetnički darovit narod, dali doprinosa općenito kulturi u BiH", istaknuo je mostarski muftija.

Izložbu "Tišina papira i odsjaj pera" muftija Dedović je okarakterizirao kao glavni kulturni događaj ovogodišnje manifestacije "Dani mevluda i zikra".