Trumpova pobjeda, globalizacija i raspad socijalne države

Trump je dobio izbore, a najneizvjesniji izbori u povijesti Amerike nisu bili toliko neizvjesni. Za razliku od prethodne pobjede Trumpa nad Hillary Clinton 2016. godine, ovaj put novi/stari američki predsjednik osvojio je i apsolutnu većinu na razini cijele države. Pobjeda MAGA ideologije dodatno je osnažena ostvarivanjem većine Republikanske stranke u Senatu te zadržavanjem većine u Zastupničkom domu američkog Kongresa.

Analitičari će u vremenu pred nama analizirati razloge za ovaj trijumf, kao i moguća obilježja vladavine MAGA koncepta u idućem mandatnom razdoblju. Ono čime se vrijedi malo pozabaviti su razlozi za sunovrat demokrata i socijalne demokracije kao koncepta u Americi, ali i šire u Europi.

Kriza demokracije i pad tradicionalnih stranaka

Trend pokazuje gubitak tla pod nogama tradicionalnih politika i stranaka. Pri tome “tradicionalno” ne znači svjetonazorski, već se odnosi na stereotipnu podjelu na desnicu i ljevicu, koja potječe još iz vremena prve francuske republike.

U najkraćem, poraz demokrata u Americi i potpuni kolaps socijalne demokracije u Europi rezultat su dugoročnih okolnosti i djelovanja političkih i ekonomskih silnica. Te silnice su prisutne već nekoliko desetljeća, a kulminiraju u redizajnu političke scene kojoj danas svjedočimo.

Globalizacija i Kraj povijesti

Padom Berlinskog zida otvorene su kapije za ekonomsku i političku globalizaciju. To je podrazumijevalo potpuno slobodan protok dobara i usluga, djelomično slobodan protok ljudi te izvoz koncepta slobodnih izbora i liberalne demokracije. Sve je to inspiriralo Francisa Fukuyamu da proglasi “Kraj povijesti”.

Devedesetih je izvoz tih političkih ideja donekle još funkcionirao, te je liberalna demokracija pustila korijenje u tranzicijskim postkomunističkim državama. No iduća tranzicija, ona arapskog svijeta, pokazala je kako demokracija može poslužiti i kao oruđe ekstremističkim skupinama za preuzimanje vlasti, što je rezultiralo kolapsom pojedinih država poput Libije, Iraka i Sirije.

Ekonomske posljedice globalizacije: Rust Belt kao američki bastion Trumpa

Ekonomska globalizacija uzela je puni zamah prijemom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), dominacijom konzumerizma u ekonomskim politikama te gubitkom ekonomskog suvereniteta, osobito kod manjih država. Primarna posljedica bila je gubitak radnih mjesta u američkom industrijskom pojasu, poznatom kao Rust Belt, tradicionalnom uporištu demokratske strane.

Socijalne i ekonomske krize uzrokovane gubitkom radnih mjesta rezultirale su depopulacijom gradova poput Detroita, dok je očekivani životni vijek opao. Psihološke posljedice uključivale su rast alkoholizma i ovisnosti, samoubojstava te obiteljskih raspada, što opisuje knjiga “Deaths of Despair” američkih ekonomista Anne Case i nobelovca Angusa Deatona.

Migracijska kriza u Europi: Razvoj antimigrantskog sentimenta

U Europi je socijalna država donekle amortizirala ekonomske posljedice krize, ali nekontrolirane migracije donijele su dodatni pritisak. Nekontrolirane migracije nisu samo sigurnosno pitanje, već su uzrokovale identitetske konflikte i potaknule antimigrantski sentiment.

Na tom valu popularnost su održali mađarski premijer Orban, talijanska premijerka Meloni te niz drugih srednjoeuropskih lidera. Ti lideri obećavaju rješavanje migracijskog, socijalnog, ekonomskog i sigurnosnog problema, čime privlače značajnu podršku birača.

Rasap socijalne demokracije i uspon WOKE kulture

Sumrak socijalne demokracije koincidira s rastom ekonomske globalizacije i paralelnim mandatima političara poput Tonyja Blaira u Velikoj Britaniji i Billa Clintona u SAD-u. Globalizacija je donijela offshoring i outsourcing, gdje se industrijski poslovi sele u zemlje s jeftinom radnom snagom, što je oslabilo sindikate i socijalnu moć radničke klase.

S obzirom na gubitak moći sindikata, socijaldemokratske stranke okreću se drugim skupinama poput manjina i zaštiti njihovih prava. Međutim, s vremenom su interesi tih skupina počeli dominirati, stvarajući fenomen poznat kao WOKE kultura. Demokracija tako postaje sredstvo za preuzimanje moći od strane novih ekstremističkih skupina, ovaj put kroz WOKE ideologiju.

Prijetnja demokraciji i strah od gubitka slobode

Strah od gubitka demokracije na koji su demokrati upozoravali u svojoj kampanji pokazao se nedovoljnim motivom za birače. Izbor između statusa quo i promjene, pa čak i bilo kakve promjene, čini se kao očekivani ishod u ovakvim političkim okolnostima.