Kao što je jedan novinar nedavno izjavio, s Donaldom Trumpom, svijet može očekivati povratak “zdravih kršćanskih ideja” u političke tokove.
Naravno, takav vođa, koji donosi moralni preporod Sjedinjenim Američkim Državama i svjetskoj politici, ima puno važnije brige od Bosne i Hercegovine ili Balkana općenito.
Trump Balkan vjerojatno doživljava tek kao točku na globusu, negdje između Ukrajine i Bliskog istoka, koji su mu zapravo prioriteti u geopolitičkoj strategiji.
Trumpov politički povratak idealno je tempiran za sve one koji su žedni zdrave doze moralnog konzervativizma, onoga što se nekada zvalo “kršćanskim vrijednostima”. Vjernici širom svijeta napokon mogu odahnuti jer vođa koji se protivi dekadenciji i suvremenim “moralnim preokretima” vratio se kako bi spasio tradicionalne vrijednosti. Naravno, taj isti Trump, u svom duhovnom preporodu, nije nužno motiviran baviti se kompliciranim pitanjima jugoslavenskog naslijeđa i strukturom uređenja Bosne i Hercegovine. Jednostavno rečeno, to mu nije zanimljivo.
Novi predsjednički mandat za Trumpa značio bi povratak na globalnu scenu, ali ovaj put s fokusom na probleme koje on naziva “ozbiljnim pitanjima”, obnovu američkih interesa na Bliskom istoku, okončanje sukoba u Ukrajini na način koji odgovara ruskom i američkom narodu jer Trump je poznat kao vođa koji cijeni “diplomatska rješenja”, te preispitivanje odnosa s Kinom, gdje će se potruditi vratiti SAD-u “ekonomsku superiornost”.
Dakle, regija zapadnog Balkana, sa svojim kompleksnim problemima i političkim intrigama, gotovo je zanemariva u Trumpovim planovima.
Bošnjački lobi može nastaviti dizati prašinu i predstavljati Trumpa kao prijetnju jedinstvu Bosne i Hercegovine, no stvarnost je puno drugačija. Trump jednostavno nema interesa baviti se našim, kako bi rekao, “lokalnim sapunicama”. Nije mu stalo do beskrajnih rasprava o konstitutivnosti naroda, entitetskom glasanju, županijskim vladama i sličnim pitanjima. Njegov fokus su veliki globalni problemi, dok su naši lideri u očima svjetske politike u najboljem slučaju marginalni igrači. Što bi rekli stari “šćućuri se zeko gdje si da si”. Zato lideri često zauzimaju stav pasivnosti i prilagodbe, svjesni da nemaju značajan utjecaj na veliku geopolitičku scenu.
Ipak, Trumpov dolazak vjerojatno će ojačati stranke desnog političkog spektra širom Balkana. Pritom, nije nužno da će Trump te stranke izravno podržavati ili ulagati resurse u njih dovoljno je da se njegova riječ prenese na njih. Stranke koje već godinama pokušavaju nametnuti konzervativne vrijednosti i odmaknuti se od liberalnih europskih ideala imat će svoju novu zvijezdu vodilju. Uostalom, ako postoji neki balkanski vođa koji može sebi reći da ima “blagoslov Trumpove politike”, to će biti sasvim dovoljno da u očima svojih birača potvrdi da je na pravom putu, a možemo se zaigrati analize i već pogađati da će prvi takav biti Milorad Dodik.
Za one koji strahuju da će Trump destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i poticati podjele, možda bi bilo korisno da se osvrnu na širu sliku. Trumpov novi mandat vjerojatno će biti usmjeren na važna pitanja u Ukrajini, rješavanje sukoba na Bliskom istoku i suzbijanje kineskog utjecaja. To su, složit ćemo se, ozbiljna geopolitička pitanja, daleko ozbiljnija od BiH i Balkana, gdje će vjerojatno prepustiti domaćim vođama da sami kroje svoju budućnost, bez previše miješanja iz Washingtona.
Balkan i BiH će možda imati koristi od Trumpovog povratka, ali na jedan suptilan način: dobivši inspiraciju kroz obnovljene konzervativne vrijednosti i desničarsku retoriku, ali bez konkretne američke intervencije. Za sve ostale, pa i bošnjački lobi, Trumpov povratak znači samo jedno: manje pažnje za zapadni Balkan i više vremena za rješavanje vlastitih političkih izazova.