Stoltenberg ode u Ankaru tražiti od Erdogana da pusti Finsku i Švedsku u NATO, Turska se nećka

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg priznao je u srijedu da je Turska blokirala napore da se Finska i Švedska u isto vrijeme pridruže najvećem svjetskom vojnom savezu i rekao da putuje u Ankaru kako bi razgovarao o tom pitanju s turskim predsjednikom i ministrom vanjskih poslova.

Finska i susjedna Švedska napustile su desetljeća neutralnosti i podnijele su zahtjev za pridruživanje savezu od 30 zemalja nakon ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana. Sve članice NATO-a osim Turske i Mađarske ratificirale su pristup, ali je potrebno jednoglasno odobrenje.

Stoltenberg i većina saveznika dugo su inzistirali da se nordijski susjedi pridruže u isto vrijeme.

Turska je, međutim, optužila vladu u Štokholmu da je previše popustljiva prema skupinama koje smatra terorističkim organizacijama ili egzistencijalnim prijetnjama, uključujući kurdske skupine.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je u ovom mjesecu da Ankara ima manje problema s pridruživanjem Finske.

"U Turskoj postoje različite procjene o tome u kojoj mjeri su Finska i Švedska u istoj poziciji za ratifikaciju, i to je turska odluka", izjavio je Stoltenberg novinarima, nakon što je predsjedao sastankom ministara obrane NATO-a.

"To nije odluka NATO-a. To je odluka Turske", rekao je on, izražavajući uvjerenje da su obje zemlje ispunile svoje obaveze prema NATO-u i Turskoj, te da im treba dopustiti da se pridruže.

Stoltenberg je dodao da redoslijed nije najvažnija stvar. Najvažnije je da i Finska i Švedska uskoro postanu članice alijanse, odustajući od stava koji je mjesecima iznosio kako je bitno da se one udruže.

Bivši norveški premijer nije, međutim, kritizirao Tursku. Zemlju su prošloga tjedna potresli razorni potresi i naknadna podrhtavanja tla u kojima je poginulo više od 39.000 ljudi u Turskoj i susjednoj Siriji.

Turska je također u izbornoj godini, a tema nordijskog članstva u NATO-u je mogući pobjednik glasova.

Posljednjih je tjedana predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio bijes zbog niza odvojenih prosvjeda u Štokholmu. U jednom slučaju usamljeni antiislamski aktivist spalio je Kuran ispred turskog veleposlanstva, dok je u nepovezanom prosvjedu obješena lutka s Erdoganovim likom.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je kako bi bilo "žalosno" da Finska prva uđe u NATO.

Stoltenberg bi kasnije u srijedu trebao otputovati u Ankaru i sastati se s Erdoganom i Cavusogluom.

Američki ministar obrane Lloyd Austin odbio je zauzeti stav, ali je rekao da je NATO trenirao s obje zemlje kandidatkinje i pohvalio ih zbog ulaganja u modernu vojnu opremu.

"Oni su sada spremni da se pridruže, a to su dvije zemlje koje su veoma sposobne, koje donose veliku vrijednost alijansi kada se pridruže", rekao je Austin novinarima.

Od te dvije zemlje, samo Finska dijeli granicu s Rusijom i čini se da je u većoj opasnosti ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči gađati svog susjeda. Uz to, neki saveznici u NATO-u, predvođeni Sjedinjenim Državama, ponudili su sigurnosna jamstva i jednima i drugima u slučaju da dođu u opasnost.

Mađarska je do sada tri puta odgađala datum ratifikacije za obje zemlje, ali nije javno iznijela nikakve bitne primjedbe na pridruživanje nijednoj od njih, prenosi AP.