Što određuje pobjednika Eurosonga? Znanost, sreća ili zavjera

Stišava se polako bura oko rezultata Eurosonga i nezadovljstvo zbog konačnog ishoda. I već za par dana javnost će zaboraviti i Eurosong i svoje nezadovoljstvo zbog rezultata kakvog nisu očekivali i priželjkivali.

Tema je, kao malo koja u zadnje vrijeme u Hrvatskoj, izvan svakodnevne politike, galvanizirala javnost i potakla mnoge rasprave, poglede i objašnjenja. U moru takvih, pozornost mi je privukao stav kolegice Vedrane Pribičević, koja nudi znanstveni pogled i objašnjenje zašto je baš Švicarska odnijela pobjedu.

Tako kolegica u postu na svom facebook profilu, koji su prenijeli brojni mediji, pojašnjava kako su Švicarci angažirali agenciju za istraživanje tržišta, te u više krugova selekcije izabrali onu koja je, kako se pokazalo, pobijedila. They science the shit out of it, veli kolegica. Iako zahvalan na popularizaciji znanosti, ipak moram istaknuti kako iznesene teze ne potvrđuju hipotezu iznesenu u ovom facebook postu.

Primjena znanosti u bilo kojem projektu ne pokazuje ad hoc, nego gradualne rezultate koji su vidljivi i mjerljivi kroz određeno vrijeme. Za pretpostaviti je da Švicarci nisu jučer počeli s primjenom metode, nego je koriste neko vrijeme, te kako je ta primjena vidljiva kroz rezultate Švicarske u određenoj vremenskoj seriji. Kolegica ne navodi koliko dugo je metoda u primjeni, pa ću za vremensku seriju uzeti zadnjih deset godina, pri čemu je 2020. izvan prikaza, obzirom da natjecanje zbog COVID-a te godine nije održano.

Iz pregleda rezultata Švicarske u ovoj vremenskoj seriji očito je da nema konzistentnog napretka, niti je moguće uspostaviti bilo kakvu rastuću linearnost ili korelaciju. Rezulati su predstavljeni u tablici, pri čemu u tri godine koje prethode 2014. kao prvoj godini u tablici, Švicarska se nije niti kvalificirala u finale.

Godina Plasman
2014 13
2015 Nije se kvalificirala
2016 Nije se kvalificirala
2017 Nije se kvalificirala
2018 Nije se kvalificirala
2019 4
2021 3
2022 17
2023 20
2024 1

Da se radilo o primjeni znanosti rezultati bi vjerojatno ukazivali na postupni rezultatski napredak uz moguće male anomalije, te bismo imali uzlaznu putanju rezultata kroz promatrano razdoblje.

Drugo kolegica tvrdi da je Švicarska angažirala tvrtku za istraživanje tržišta, što je razumljiv i znanastveno opravdan postupak. Izbor za eurosong, naime, ne predstavlja izbor najbolje pjesme po vlastitom nahođenju, nego izbor pjesme koja će potencijalno biti ocijenjena najboljom od strane najvećeg broja gledatelja. Stoga je potrebno izabrati ne ono što mislimo da je najbolje, nego ono za što procijenimo da će većina misliti da je najbolje.

Ovaj pristup sjajno je objasnio vjerojatno najveći ekonomist 20. stoljeća, JM Keynes kroz elaboraciju izbora za miss ili bilo kojeg beauty contesta u svom kapitalnom djelu Opća teorija zaposlenosti kamata i novca i to u poglavlju 12.

Činjenica da je Švicarska pjesma zauzela tek 5 mjesto po izboru publike ukazuje da izbor pobjednika od strane spomenute tvrtke za istraživanje tržišta ne odgovara preferencijama tržišta koje je za najbolju pjesmu izabralo Baby Lasagnu. Međutim Švicarska jeste pobrala premoćnu pobjedu među žirijem. Obzirom da se preferencija publike kao tržišta i ona žirija razlikuje, i to ne malo, očito da žiri ne predstavlja reprezentativan uzorak tržišta.

Za tvrtku se može zaključiti kako jeste dobro utvrdila preferencije žirija ali kako žiri nije reprezentativan, i sigurno se zbog raznolikosti svog sastava ne može tretirati tržišnim segmentom u istraživanju tržišta, može se zlurado zaključiti kako su za preferencije takvog žirija korištene manje znanstvene metode.






Razvile su se brojne teorije zavjere

S druge strane javnost koja je sklona lijepim pričama, pitkim narativima, nadnaravnoj kontroli moćnika iza zavjese i binarnim ishodima koji se svode dobro i zlo, ravzija brojne teorije zavjere. Po jednoj, je na svaki način trebalo spriječiti pobjedu Izraela, te je zato žiri gotovo jednoobrazno dao glasove Švicarskoj pjesmi, kako bi spriječio izrael da pobijedi i na taj način izazove moguće neželjene pa čak i sigurnosne posljedice.

Po toj teoriji židovski lobi diljem Europe, s druge strane, upravo je ciljao pobjednički ishod, kao reakciju na antiizraleski sentiment koji je okruživao sam događaj. Ovaj narativ ima dvije značajne nedosljednosti. Prva, ako je već trebalo spriječiti pobjedu Izraela, puno lagodnije i lakonski bilo bi to učiniti tako da se žiri prikloni Baby Lasagni koji svakako ima većinsku naklonost publike. I druga, ako je već trebalo onemogućiti pobjedu Izraela moglo ga se onemogućiti još u polufinalu i time priječiti i cijeli niz neugodnosti između polufinala i finala ali spriječiti moguću dramu nastalu ulaskom Izraela u finale.

Druga teorija kaže kako je Švicarska pobijedila zbog obilježja svog kandidata, tzv nebinarnosti. Ova teorija donekle drži vodu promatrajući dugoročni trend pobjednika na sličnim manifestacijama. Naime veliki popularni, teško je reći kulturni događaji, od koji su najveći upravo Eurosong i dodjela Oscara odavno imaju svrhu promovirati određene društvene, hm, pretenciozno ću ih nazvati vrijednosti.

Tako i u jednom i u drugom događaju primat odnose pojedinci koji treturaju ili su izloženi društvenoj izopćenosti i teme koje za cilj imaju poslati određenu poruku društvu ili kreirati određenu prihvatljivu društvenu paradigmu. O tome kako brojne dobre ideje, kada se previše eksploatiraju, prerastu u travestiju svjedoci smo gotovo cijelu povijest, a u suvemeno doba više nego ikada prije.

U prilog ovoj teoriji donekle ide i izjava druge, najblaže rečeno neobične, a mnogi bi zaključili i sablažnjive kandidatkinje, one iz Irske, koja je rekla kako Eurosong pripada njima, nebinarnima.

Vlada je odlučila nagraditi Baby Lasagnu: 'Ovo je fascinantan uspjeh i rezultat'

Na kraju moguće je i da su rezultati čisto slučajni ishod, da nema nevidljive kotrolne ruke i sobe koja upravlja procesima, da čak i ako se neke događaje pokučava kontrolirati, ishodi nerijetko budu neočekivani. Ipak naša je ljudska potreba da si događaje i procese objašnjavamo kontrolom, a ova potreba proizlazi iz straha da su dapače mnoge stvari izvan naše kontrole i rezultat potpune slučajnosti.

Iz tog straha od slučajnosti brojne događaje poslije, pri naknadnoj pameti, pokušavamo objasniti sebi i drugima nizom korelacija i kauzalnosti, prevareni potpunom slučajnošću kako to kaže Nassim Nicholas Taleb u svoj knjizi Fooled by randomness.

Konačno ako moram odgovoriti na pitanje iz naslova o pobjedi i pobjedniku Eurosonga, rekao bih da svega ima pomalo, a ponajmanje znanosti.