Šteta nastala tijekom požara na Deponiji Uborak početkom veljače prema službenim procjenama iznosi skoro 380 tisuća KM, potvrdio je to za Bljesak.info direktor ovog poduzeća Mirhad Grebović.
Tijekom zadnjeg požara u potpunosti su izgorjela dva kamiona koja su bila angažirana na građevinskim radovima te hidroizolacijska folija i geotekstil koji su bili planirani da se ugrade u sklopu sanacije, odnosno racionalizacije i zaštite tla oko starog Uborka i aktivnih ploha.
Ovim nesmotrenim činom, ističe Grebović, sav trud oko saniranja stare deponije, koji je do sada bio nezaštićen od utjecaja otpada, doveden je u pitanje.
Naime, prema preporukama Federalnog ministarstva turizma i okoliša ranije se pristupilo odgovarajućim mjerama sanacije dijela deponije na kojem su izvedeni radovi iskopavanja uz kasetu 1+3. Planirana dinamika radova bila je isplanirana tako da se radovi okončaju do 15. veljače, međutim nakon požara to nije moguće.
Dvije osobe
Požar na deponiji Uborak u Mostaru dogodio se 4. veljače. Iako za ovaj požar još nitko nije službeno osumnjičen, Grebović prilično sigurno tvrdi kako on nije izazvan slučajno.
''Postoje dvije osobe za koje sam siguran da su sposobne izvesti ovako nešto. Jedan od njih tu nedjelju kad se dogodio zadnji požar, u večernjim satima viđen je s ruksakom u blizini mjesta požara. Mi smo sve materijale koje smo imali, kao fotografije i snimke nadzornih kamera uredno predali policiji, na njoj je sada da radi svoj posao'', kazao je v.d. direktor Deponije.
Ističe, siguran je kako niti onaj u srpnju nije bio slučajan. Naglašava, to se ne može samo dogoditi.
''I to je netko tada podmetnuo, kao i sada. Požar je podmetnut u neko čudno vrijeme. Nekoliko dana prije i poslije požara u srpnju je bilo vruće, ali požar je izbio baš na dan kada je u Mostar dolazila federalna ministrica okoliša. I baš taj dan netko je imao spremne mobitele i dronove za snimanje'', iznio je svoje sumnje Grebović.
Inače, aktivisti građanske inicijative 'Jer nas se tiče' nakon požara u srpnju podigli su kaznene prijave protiv Direktora JP 'Deponija' d.o.o., Mirhada Grebovića, gradonačelnika Maria Kordića, predsjednika Gradskog vijeća Salema Marića i ostalih osoba odgovornih za stanje na deponiji ili za izazivanje požara.
Problem koji stoji
Problem rješavanja i zatvaranja deponije Uborak već tri godine stoji na jednoj točki. Trenutno se čeka pravovaljanost okolinske dozvole i plana prilagodbe, kako bi se pristupilo procesu sanacije. Zadnji korak napravljen ka rješenju ovog pitanja jeste revizija Studije utjecaja na za okolinsku dozvolu za potrebe ponovnog razmatranja izmjene ili prestanka važenja ranije okolišne dozvole. Ona bi ukoliko sve strane budu zadovoljne trebala biti gotova ovaj tjedan.
S tim ciljem, održano je niz sastanaka Interresorne radne grupe koja je osnovana od strane federalnog ministarstva okoliša s upravom Grada Mostara i članovima Inicijative 'Jer nas se tiče'.
Iz Grada Mostara za Bljesak.info ranije su kazali kako su s njihove strane uloženi veliki napori u pronalasku ovog rješenja te da su usvojili sve preporuke interresorne radne skupine kao i primjedbe i zahtjeve Inicijative 'Jer me se tiče', čak i one, kako ističu, koje nisu imale logike.
Istaknuli su, uradili su sve sa željom da kada predaju zahtjev za okolišnu dozvolu ''nitko nema argument protiv njega''.
Borba Inicijative
Inače, Građanska inicijativa 'Jer nas se tiče' već više od četiri godine bori se za zatvaranje deponije Uborak, koja svojim postojanjem, i upozoravaju odgovorne osobe Grada Mostara da vrijeme za rješenje problema zvani deponija Uborak polako ističe. Već desetljećima, napominju, deponija zagađuje okolinu i ozbiljno narušava zdravlje stanovnika južnog sliva rijeke Neretve, a pogotovo onih koji žive u njenoj neposrednoj blizini.
Podrže li sve strane novu reviziju Studije Grad Mostar podnijet će zahtjev za novu okolišnu dozvolu kojom bi se trebalo krenuti s planom sanacije i zatvaranja postojeće deponije. Prema procjeni EBRD-a projekt sanacije i zatvaranja deponije koštao bi 5 milijuna eura, s toga bi se išlo i na kreditiranje cijelog tog projekta za koje je od ove banke već dobiveno zeleno svijetlo.