NATO SUMMIT: Glavna tema je usvajanje investicijskog plana

U Haagu je počeo historijski samit NATO saveza, na kojem sudjeluju lideri svih 32 članice, kao i predstavnici Europske unije. Značaj samita za budućnost Saveza mnogi uspoređuju sa samitom EU u Maastrichtu 1992. godine.

Glavna tema je usvajanje tzv. investicijskog plana, prema kojem bi članice NATO-a trebale izdvajati najmanje pet posto bruto domaćeg proizvoda za obranu do 2035. godine. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da su se sve članice dogovorile oko tog cilja, iako će svaka zemlja suvereno odlučivati kako ga postići.

– U NATO-u ne postoje izuzeća ni formalne odluke. Dogovori se cilj, a države ga onda same ostvaruju – poručio je Rute, reagirajući na izjavu španjolskog premijera Pedra Sancheza da Španjolska neće ulagati pet posto BDP-a u obranu.

Rutte je naveo da su neke države, poput Sjedinjenih Američkih Država, baltičkih zemalja i Poljske, već blizu tog cilja. Najavio je godišnja izvješća o napretku te reviziju rezultata 2029. godine, prenosi Avaz.

Samit formalno počinje u srijedu, 25. lipnja, ali su lideri stigli dan ranije. Trajanje samita znatno je kraće od prethodnih, a pojedini diplomati priznaju kako je to učinjeno zbog prisustva američkog predsjednika Donalda Trumpa, čije su izjave često nepredvidive.

Njemački magazin Der Spiegel piše da je “čitava koreografija samita prilagođena kako Trumpu ne bi postalo dosadno i kako ne bi prijevremeno napustio sastanak”.

Ovo je prvi NATO samit kojem Trump nazoči otkako je počeo drugi mandat u Bijeloj kući. Njegov zahtjev za povećanjem vojne potrošnje europskih saveznika postao je središnji dio rasprava. Sada, kako navode analitičari, dobiva priliku da tu politiku predstavi kao vlastitu pobjedu.

Rutte je dogovor o povećanju ulaganja ocijenio historijskim, naglašavajući kako bi 3,5 posto BDP-a bilo namijenjeno klasičnoj obrani, a 1,5 posto za sigurnosnu infrastrukturu – od puteva, plinovoda i dalekovoda do digitalnih inovacija.

„Cilj je osigurati ozbiljna ulaganja, naročito unutar europske obrambene industrije“, kazao je Rutte. Na marginama samita o tome je razgovarao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, s kojom dijeli i ranije iskustvo iz EU i NATO struktura.

Prema diplomatskim izvorima, SAD se protivi upotrebi izraza “ruska agresija” u završnoj deklaraciji, kako bi ostale otvorene opcije za pregovore s Moskvom. No, istovremeno se ističe snažna podrška Ukrajini i produžetku vojne pomoći.

Zemlje koje zagovaraju članstvo Ukrajine u NATO-u nisu uspjele uvrstiti ni neizravnu referencu na tu mogućnost u završni tekst – i to zbog protivljenja Donalda Trumpa.

Europski saveznici, ipak, poručuju kako je najvažnija poruka ovog samita potvrda da će Sjedinjene Američke Države i dalje ostati pouzdan saveznik i jamac sigurnosti svih 32 članice NATO-a, u kojima živi više od milijardu ljudi.

Ursula von der Leyen i Mark Rutte govorili su i o zajedničkim misijama NATO-a i EU, uključujući nazočnost u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao primjer sinergije i zajedničkog odgovora na sigurnosne izazove.