Najbolji bh. politolog ekskluzivno za Bild.ba detaljno analizira rezultate Općih izbora

Opći izbori u BiH 2022. godine su pokazali da se donekle, ali u nedovoljnoj mjeri, smanjio broj građana FBiH bošnjačke nacionalnosti opsjednutih idejom da svojim sugrađanima hrvatske nacionalnosti ne dopuste birati vlastitog člana Predsjedništva BiH vlastitim glasovima. Ta je načelno pohvalna tendencija ipak bila suviše slaba da spriječi četvrtu Komšićevu uzurpaciju dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ovog se puta, međutim, jasno pokazalo i najskeptičnijim promatračima, da čak i u slučaju kad doslovno svi Hrvati koji u FBiH izađu na izbore podrže jednog kandidata (u konkretnom slučaju – kandidatkinju), kandidat ne najjače, pa ni drugoplasirane, nego čak trećeplasirane bošnjačke stranke može osvojiti tu dužnost ako se za nju kandidira. To, doduše, ni ovog puta Komšić nije učinio samo glasovima pristaša njegove stranke, obzirom da je po dostupnim rezultatima opet osvojio znatno više glasova od njezinih lista za državni i entitetski parlament.

Tu dolazimo do odnosa snaga na bošnjačkoj političkoj sceni, koja je, premda u manjoj mjeri nego hrvatska, poremećena „originalnim“ Komšićevim, i ne samo njegovim, postupkom transfera djela bošnjačkih birača s bošnjačke na hrvatsku scenu. I ranije su postojale indicije da su druge bošnjačke stranke, prvenstveno SDA, različitim kanalima vršile taj transfer.

Ta je stranka, doduše, u uvjetima svoje neporecive dominacije među Bošnjacima, mogla sebi dozvoliti taj luksuz, te osigurati time Komšiću pobjedu na izborima za hrvatskog, a svojem kandidatu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Ovoga puta joj se takav postupak obio o glavu na predsjedničkim izborima, obzirom da su bošnjačke oporbene stranke, premda zbroj njihovih lista nije zabilježio neki vidni napredak u odnosu na prošle izbore (unatoč primjetnom rastu NiP-a, vjerojatno na račun SBB-a), podržale zajedničkog kandidata Denisa Bećirovića.

Moguće je da je Izetbegović podcijenio kapacitet za koncentraciju glasova ideološki prilično heterogenih oporbenih stranaka na jednoga kandidata. Moguće je i da je precijenio mogućnost da Mirsad Hadžikadić preuzme dio oporbenih birača nesklonih nekima od članica te široke koalicije, te time „raspe“ dio Bećirovićevih glasova.

Bilo kako bilo, Izetbegovićev je poraz od kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva izrazito uvjerljiv, čak na granici ponižavajućeg, obzirom na elemente simboličkog kapitala koje je pripisivao sam sebi i koristio tijekom kampanje.

Dublje će se analize moći izvršiti tek kad SIP konačno završi svoj posao objave barem neslužbenih rezultata izbora, ali do sad dostupni podaci svjedoče da SDA i DF nisu zabilježile pad podrške na parlamentarnim izborima, ni državnim ni federalnim.

Bit će zato zanimljivo vidjeti kako će Bećirović komunicirati s parlamentarnom većinom u Bošnjaka koju bi mogle činiti ove dvije stranke ukoliko im se priključi barem neka manja među oporbenim.

Zanimljivo je da „zlatni glas“ pri odluci koji će od dva bloka bošnjačkih stranaka, onaj okupljen oko SDA i DF-a ili onaj oko SDP-a, NiP-a i Naše stranke, sudjelovati u novoj vladajućoj većini i na državnoj i na entitetskoj razini, drže stranke HNS-a BiH, koje su zabilježile nešto bolji rezultat nego na prethodnim izborima.

Ne treba očekivati da će se one veoma brzo opredijeliti po tom pitanju, već da će njihova odluka ovisiti prvenstveno oko stavova blokova bošnjačkih stranaka oko pitanja ustavne i reforme izbornog zakonodavstva.

Ta će pitanja svakako brzo doći na dnevni red, što je najavio i visoki predstavnik Schmidt, rekavši da njegove izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH nikako nisu zamjena za nužni kompromis i konsenzus parlamentarnih stranaka o temeljnim izmjenama tih akata, pa i samoga Ustava BiH.

Hrvatske će stranke ovog puta moći pristupiti pregovorima o svim tim pitanjima puno relaksiranije nego ranije, obzirom da su im najnovije nametnute izmjene otklonile neposredni rizik od formiranja nove „Platforme“, koji im je do sad visio nad glavom kao Damoklov mač. U Republici Srpskoj po svoj prilici ništa novo, osim izvjesnog smanjenja prednosti koalicije okupljene oko SNSD-a nad ukupnom oporbom.

To je smanjenje također bilo premalo da dominaciju vladajuće entitetske strukture prekine, ali je bilo dovoljno da barem za trenutak unese neizvjesnost oko rezultata izbora za entitetskog predsjednika. Dio oporbe je tu trenutnu neizvjesnost iskoristio na prilično nespretan način, prerano i skoro pa gromoglasno proslavivši pobjedu, ali je zanimljivo da se u preuranjenom slavlju „pobjednice“ Jelene Trivić nije istakao njezin stranački kolega Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke.

Ti događaji možda otvaraju prostor za neke kadrovske promjene unutar oporbe, kojoj se kao autonomni akter sad priključio i osebujni Nebojša Vukanović, a na testu će biti i kohezija stare vladajuće koalicije obogaćene novim članicama nastalim raspadom nekada jedinstvenih DNS-a i SPRS-a, čija su se slabija krila priključila oporbi.

U svakom slučaju, osim poraza Izetbegovića na ovim se izborima nije dogodilo puno toga novog, ali su zato deficiti našeg institucionalnog sustava postali vidljiviji nego prije. Taj je proces „osvjetljavanja“ počeo i ranije, barem krajem prošle godine, ali je to bilo prekasno da se spomenuti deficiti otklone već za održavanje ovih izbora.

Zato se treba nadati da će međukorak visokog predstavnika Schmidta učinjen u izbornoj noći biti samo uvod u obnovljene pregovore vodećih stranaka o suštinskim reformama uz posredovanje vanjskih aktera.

Preko tog će se procesa vjerojatno prelamati i danas veoma zaoštreni geopolitički rivaliteti velikih sila, ali to ne smije biti izgovor za još jedno odlaganje njegovog istinskog započinjanja.

*NAPOMENA* Tekst je moguće preuzeti u cjelosti ili djelomično uz obavezno navođenje portala Bild.ba kao izvora i Milana Sitarskog kao autora te uz poveznicu na originalni članak objavljen na portalu Bild.ba.  Milan Sitarski član je Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara te po mišljenju većine članova redakcije portala Bild.ba najbolji politolog u BiH i šire.