Na petoj redovitoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, koja je u tijeku, zastupnici su izglasali da se sa dnevnog reda povuče točka 3 - prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti - po hitnom postupku.
Nakon glasanja predsjednik NSRS Nenad Stevandić je konstatirao da je od 70 nazočnih zastupnika glasalo 65, od kojih se 50 izjasnilo da se sa dnevnog reda povuče ta točka, pet je bilo protiv, dok je 10 zastupnika bilo suzdržano.
Među preostalih 20 usvojenih točaka dnevnog reda NSRS trebala bi razmatrati Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je izazvao brojne reakcije i negativne komentare.
Kako je navedeno u Nacrtu zakona, ovim zakonom se osniva poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog utjecaja, uređuju uvjeti i način osiguranja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih organizacija.
Nakon što je Vlada RS utvrdila nacrt ovog zakona, uslijedile su brojne reakcije predstavnika domaćih i međunarodnih organizacija.
Iz Delegacije Europske unije u BiH je saopćeno da EU snažno apelira na Vladu RS da povuče Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Europska unija također poziva sve zastupnike NSRS da ne glasuju za ovaj nacrt zakona, „usmjeren na zastrašivanje i suzbijanje rada organizacija civilnog društva označavajući njihove predstavnike kao navodne strane agente“.
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH navode da Nacrt zakona o posebnom registru i javnom radu neprofitnih organizacija „ima za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva, suzbije slobodu udruživanja i izražavanja, te ugrozi pluralizam i kritiku vladinih politika“.
Šef Misije OESS-a u BiH Brian Aggeler uputio je otvoreno pismo zastupnicima Narodne skupštine RS u kojem navodi da, ukoliko bude usvojen, zakon bi imao veoma značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u RS-u, kao i na međunarodne i domaće obveze BiH, uključujući prava sadržana i u Ustavu BiH i u Ustavu RS-a.
Dodao je kako bi ovaj zakon „ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcioniranje organizacija civilnog društva, neovisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS-u“.
- Taj zakon bi, pored toga, spriječio suradnju s međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica - naveo je Aggeler.