Krišto: BiH ne može povući odobrena sredstva bez ratificiranja sporazuma o zajmu i grantu

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas da je Vijeće ministara u dosadašnjem mandatu održalo 171 sjednicu, na kojima je razmotreno više od 4.100 materijala, uključujući zakonsku legislativu, odluke, pravilnike, strategije i druge dokumente iz nadležnosti te institucije.

Istaknula je da je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu i donosilo odluke, naglašavajući posebnu posvećenost glavnom vanjskopolitičkom cilju – Europskoj uniji i europskom putu Bosne i Hercegovine. Dodala je da je ostvaren značajan reformski iskorak u kontekstu približavanja EU.

Govoreći o vanjskoj politici, podsjetila je da su, prema izvješćima Europske komisije za 2023. i 2024. godinu, institucije BiH u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku s politikama Europske unije. Kada je riječ o reformskom procesu, Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od kojih 17 nosi oznaku EU, te da je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva suglasnost svih razina vlasti.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar financija i trezora Srđan Amiđić nije nazočio sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutačnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma. Naglasila je da se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.

Krišto je podsjetila i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je BiH dobila 45,7 milijuna eura od Europske komisije. Trenutačno se, kako je navela, čekaju povratne informacije europskih institucija o procedurama za daljnje korištenje tih sredstava.

Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je da se čini kako su institucije Europske unije trenutačno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njezinu mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema BiH. Dodala je da i u domaćem okviru postoje izazovi, ali da objektivno postoji i određena usporenost na strani europskih institucija.

Naglasila je da, unatoč izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obveze na europskom putu, uključujući Zakon o Sudu BiH, Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, te odluku o utvrđivanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.

Krišto je poručila da će, kao predsjedateljica, sa suradnicima učiniti sve kako bi institucije bile maksimalno ažurne i odgovorne. Istaknula je da svaka razina vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti, naglašavajući da politički akteri ne smiju ostavljati prostor za izbjegavanje obveza.

– Ako u sljedećih 15 dana ili mjesec dana usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Europskom unijom, poručila je Krišto, dodajući da je važno jasno znati o kome ovisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.