Iseljavanje kao instrument bošnjačke propagande: Kako Mirhunisa Zukić obmanjuje javnost(i) u BiH

Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine možda je i najveći problem s kojim se ova zemlja susreće. Mnogi pred tim zatvaraju oči i sporadično ga se te prigodničarski, u predizborne svrhe, sjete. Činjenica je, iz BiH odlaze svi; i Bošnjaci i Srbi i Hrvati – i oni manje i oni više obrazovani.

Ali, postoji jedan drugi problem vezan za iseljavanje, a koji se godinama u BiH generira iz određenih interesnih krugova. Iseljavanju se, mogli bismo slobodno kazati, pristupa s propagandnoga polazišta.

Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Upravo s ovom definicijom može se povezati višegodišnje istupanje u javnost predsjednice Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, Mirhunise Zukić, piše u autorskom tekstu za Hrvatski Medijski Servis Branimir Galić.

Ona je u jučerašnjoj izjavi za jedan sarajevske medije kazala da se iz Bosne I Hercegovine u posljednjih deset godina iselilo 600.000 ljudi. Taj podatak, iako ga empirisjki nije dokazala, može biti blizu istine, a i ne mora. No, analiziramo li ostatak njezine izjave vrlo se lako mogu uočiti proizvoljni podaci koji su u najmanju ruku zlonamjerni, manipulativni te imaju snažnu političku konotaciju.

Fokus na hrvatske županije

Ona u toj izjavi kaže da su samo u 2022. godini Županija Zapadnohercegovačka te Županija Posavska izgubile 15.000 stanovnika pri tome ne ponudivši nikakav podatak kojim bi potkrijepila ovu tvrdnju. Još k tomu, navodi da je postotak mladih od onih koji koji odlaze iz Širokog Brijega, Gruda i Ljubuškog čak 80 posto. I to baš iz županije, koja je po BDP po glavi stanovnika druga najrazvijenija županija u FBiH, odmah iza sarajevske.

Spominje da se također odlazi iz Doboja, Teslića, Gradiške, Prnjavora, Prijedora. Iz ovoga je vidljivo da ne navodi primjer masovnog iseljavanja ni iz jedne općine u kojoj je većinsko bošnjačko stanovništvo dok isključivo nabraja općine i gradove u kojima su Hrvati ili Srbi većina. S druge strane, kao pozitivan primjer navodi Sanski Most gdje jedna kompanija nudi plaću mladima od 1.400 KM.

Cijeli tekst čitajte na portalu HMS.