Davor Pavuna, profesor Miliša i doktor Glavina za Bild.ba o koronavirusu

Bild.ba je razgovarao s profesorima, liječnicima i znanstvenicima o situaciji uzrokovanoj koronavirusom u svijetu, ali i u svakodnevnici običnih ljudi.

Naši sugovornici su hrvatski fizičar i izumitelj profesor kvantne fizike na Švicarskom institutu za tehnologiju u Laussennei dr. sc. Davor Pavuna, profesor pedagogije na sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Zlatko Miliša i profesor Domagoj Glavina, specijalist dječje i preventivne stomatologije, djelatnik KBC Zagreb.

Profesora Pavunu smo pitali o samom nastanku i dosadašnjem tijeku ove situacije, zatim o koronavirusu i je li on - po njegovom mišljenju, nastao prirodnim putem, ili je djelo ljudskih ruku, odnosno je li virus od Boga ili je neko zlo od čovjeka, te ima li neku preporuku kako bi se mi trebali nositi u ovoj situaciji.

Pavuna odgovara u svom stilu i ističe kako je odgovore teško dati na pravi način.

-Gotovo je nemoguće dati suvisle odgovore jer većina puka ne poznaje ni najnoviju znanost, ni suvremenu tehnologiju, ni kompleksnost ni svjetske vladare novca - kaže profesor Pavuna i poručuje za Bild.ba da ne trebamo strahovati.

-Slušajte poruke Gospe, mi jesmo Gospin, Marijanski narod i sotona se nje boji. Zašto? Pa, Isus je živ! Sveprisutan! Svemoguć! Krist jest Bog Pobjednik - kaže Pavuna za Bild.ba i dodaje: "Kome nakon toga još nešto treba reći neka se radije preseli u komunističku Sjevernu Koreju.

Glavina, specijalist dječje i preventivne stomatologije pričao je za Bild.ba. Pitali smo ga kako gleda na situaciju s koronavirusom i općenito u Hrvatskoj, ali u svijetu i što misli koliko bi ove mjere mogle potrajati?

-Cijeli svijet je bio nespreman na suočavanje s koronavirusom na pravi način, već na izvoru zaraze, što je rezultiralo ovako teškom situacijom i velikim brojem umrlih. Mjere koje su na snazi trenutno u Hrvatskoj daju rezultate i sad samo treba ustrajati da se zaraza suzbije do kraja. Nadam se da to neće trajati još dugo ali nekakve prognoze je teško dati. Vazno je da se svi pridržavaju mjera higijene, održavanje distance i suzdržavanja od socijalnih kontakata - rekao nam je Glavina.

Na upit o tomu kakvo je stanje u KBC Zagreb i KB Dubrava, Glavina kaže da je sve pod kontrolom.

-Nisam mjerodavan komentirati situaciju jer nisam upoznat s detaljima ali prema informacijama koje imam kao djelatnik KBC Zagreb, situacija je pod kontrolom ali naravno zbog situacije djelatnost je limitirana na hitna stanja. Vidimo da kod nas broj zaraženih ne raste eksponencijalno, da su poduzete mjere za slučaj kompliciranja situacije i da sustav funkcionira vrlo dobro - kazao je Glavina.

Dentalna medicina, kao i sve ostalo, trenutno je okupljena samo hitnim slučajevima, kaže Glavina.

-Doktori dentalne medicine zbog prirode svog posla spadaju među najizloženije. S obzirom na to, trenutno se tretiraju samo hitna stanja. Sve ostalo sto nije hitno dolazi u obzir tek po normaliziranju situacije. To vrijedi i za zdravstvene usluge općenito - rekao je.

Profesoru Miliši postavili smo nekoliko pitanja o aktualnoj situaciji i ljudskom ponašanju u ovo vrijeme:

Kako gledate na ovu cjelokupnu situaciju, kao profesor pedagogije, ponašanje ljudi i njihovo sociopedagoško nošenje sa istom?

Prvenstveno ću vam iznijeti primjere povezanosti koronavirusa i samoizolacije.

-Sada je sasvim izvjesno da će nas koronavirus odvesti (na duže vrijeme) u kućni pritvor. S kojim posljedicama i koliko dugo ćemo proći neokrnjeni bez ozbiljnijih posljedica? Koja su ranija iskustva ljudi bilo da su primorani ili ne na društvenu izolaciju? Možemo biti socijalno izolirani a ne osjećati se usamljeni a možemo se osjećati usamljeni i kad nismo socijalno izolirani. I jedno i drugo djeluju na individualno i društveno zdravlje!

Možemo bez posebnih znanstveno-stručnih dokaza tvrditi da će karantena biti najučinkovitija ako je kraća, osobito za one koji su u radnom odnosu, a najteže će podnositi ljudi kada je duga, za osobe treće životne dobi, one koji su radoholičari, a ubija ih dosada, svi oni s rizičnim faktorima, od anksiozno - depresivnih, roditelja s malom djecom, onih koji žive u braku koji je jednakost mraku, oni koji pate od različitih fobija, na primjer klaustrofobije, do (prikrivenih) agresivaca.
Presudno je, po mom mišljenju kada karantena postaje obvezna za sve one s rizičnim čimbenicima, jer ako je prerano postala obvezna može imati nesagledivo loše posljedice. Isto je ako se izolacija kasno preporuči a bolest „raspojasa“.

Tu nema savršenog rješenja nego samo bolje od lošijega. Najbolji efekti su kada ljudi sami shvate da se izolacijom štite životi drugih a problem je kada su potrebna rigidno-represivna sredstva. Emocionalni teret socijalne distance, zabranjivanje bliskog kontakta s dragim ljudima, neodlazak na objede u restoranima, teretane, remećenje slobodnog vremena.

Opterećuje međuljudske odnose, socijalna distanca nas štiti od virusa, a pitanje je kako to djeluje na mentalno zdravlje. Socijalna distanca usporava transmisiju bolesti, ali stručnjaci mentalnog zdravlja ne kriju da sve to ima psihološku cijenu. U vremenima prijetećih opasnosti je prirodno da se povežemo jedni s drugima, a što je sada deprimirajuće kada nam preporučuju izolaciju. Kad su ljudi izolirani jedni od drugih oslabljuje se naš imunološki sustav te smo otvoreni za druge bolesti.

Socijalna izolacija nije nužno loša ni kada je proizvod političke prinude ili prirodnih katastrofa. Činjenica je da se sve više ljudi osjećaju usamljenima čak i kada su okruženi ljudima, osobito kada nema iskrenog zajedništva, povjerenja i povjeravanja. U istinskoj ljubavi, osobi koju volimo dajemo "kutak samoće". Kod aktualnog problema pandemije virusa smatram da je iznimno važno za poticanje morala poticati volonterski sektor primjerice dostavljajući hranu i lijekove za najpotrebnije. Khalil Gibran u knjizi Luđak navodi primjere kada nam izolacija omogućava susret sa sobom.

Kako bi objasnili medijsku pedagogiju i ponašanje medija u doba korone?

-Mediji stvaraju socijalno izolirane pojedince. Ranije usmeno komuniciranje zamijenjeno je „učinkovitijim“ SMS-porukama. Osjećaji razumijevanja, žrtvovanja i međusobne potpore marginalizirani su. Razgovor ili zagrljaj u obitelji zamjenjuje se SMS-om, MMS-om, ili e-mail-sličicom. Model obiteljskih odnosa kakav prakticira danas dominantna fast food-obitelj jest život jednih pokraj drugih, umjesto jednih s drugima. Na upit učiteljice u prvom razredu osnovne škole tko su im članovi obitelji, jedan je dječak svojevremeno odgovorio: "Moja obitelj su mama, tata, televizor i ja!" Jedan sam od istraživača nedruštvenosti društvenih mreža. Ograničavanje korištenja suvremenih tehnologija se pokazao kao dobar primjer. Sa suradnicima sam od 2008. godine započeo projekt Deset dana bez ekrana. Do 2017. godine u projekt je bilo uključeno tridesetak škola iz cijele zemlje. Rezultati su izvrsni. Iako djeci osobito nedostaju igranje igrica i/ili mobitel, pokazalo se da se u tih deset "apstinencijskih" dana poboljšana komunikacija djece i roditelja, slobodnovremenske aktivnosti i školski uspjeh. Zato sam odavna konstatirao kako su tzv. "društvene mreže" stvorile umrežene usamljenike?. Za nekoga je sloboda biti svjesno robovanje i tko mu može uskratiti ili zanijekati taj osjećaj? Na primjer glagol "unfriend" označava radnju kada se nekoga "uklanja s liste prijatelja na društvenoj mreži". To dodatno potvrđuje moju tezu o antidruštvenosti navodnih društvenih mreža s društvenom izolacijom od „prijatelja“ na Facebooku! Richard J. Leider u knjizi Moć svrhe otkriva da nas "komunikacijske tehnologije sve više izoliraju, sve dok ta izolacija ne postane nešto normalno. One su izbrisale granice između rada i slobodnog vremena". Njemački psihijatar Manferd Spitzer, u knjizi Usamljenost konstatira da neselektivno korištenje digitalnih medija utječe na usamljenost, nezainteresiranost za neposredne kontakte u stvarnosti, izostanak povjerenja te smanjenu empatičnost. O tome koliko je takav oblik ponašanja uzeo maha govore i sve češći natpisi na zidovima ugostiteljskih objekata, koji poručuju: "Nemamo WiFi, razgovarajte jedni s drugima".

Vratimo se na aktualnu svakodnevnicu, online predavanja sa studentima, ocjena njihovog ponašanja i prihvaćanja novog načina ispunjavanja studentskih obaveza, isprovociranoga od strane koronavirusa?

-Nastavu održavam putem aplikacije Moodle. Studenti prate nastavu i s razumjevanjem. Ovaj način pripreme nastave je teži, jer priprema iziskuje vremena, više pripreme da se nastava održi. Studenti prate nastavu normalno i nemaju poteškoća s praćenjem iste.

Razgovor je za portal Bild.ba priredio Tomislav Soldo. OVDJE pročitajte njegovu posljednju priču.

Tekst se u cijelosti može preuzeti uz navođenje portala Bild.ba kao izvora i stavljanje poveznice na originalni članak.

Bild.ba