Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog mosta, za čije se rušenje vežu mnoge kontroverze

Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove.

Most koji je izvorno sagrađen 1566. godine, u potpunosti je obnovljen i svečano otvoren 23. srpnja 2004. godine, uz prisustvo državnih i međunarodnih dužnosnika te brojnih građana iz cijeloga svijeta.
Obnova Starog mosta, koji je srušen 9. studenoga 1993. godine tijekom ratnih sukoba, trajala je gotovo pet godina. Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih projekata poslijeratne obnove, koji je imao i simbolično značenje – ponovno povezivanje dviju obala rijeke Neretve, ali i obnovu veza među ljudima, narušenih tijekom rata.

Sporazum o obnovi Starog mosta potpisan je u lipnju 1999. godine u Mostaru, a inicirali su ga UNESCO, Grad Mostar i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Projekt je financiran kroz kombinaciju donacija i povoljnih kredita. Ukupna vrijednost iznosila je više od 15 milijuna američkih dolara, od čega je Svjetska banka po prvi put u povijesti odobrila kredit za kulturnu baštinu. Podršku su dale i vlade Hrvatske, Italije, Turske, Nizozemske, Francuske, kao i Grad Mostar te Razvojna banka Vijeća Europe.

Za realizaciju projekta osnovana je posebna Agencija za obnovu Starog mosta i kulturne baštine Mostara (PCU), koju su predvodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić. Radovi su podrazumijevali iznimno precizan inženjerski i konzervatorski pristup – pripremljeno je 1.088 kamenih blokova iz kamenoloma Mukoša, koji su ručno obrađeni i ugrađeni na temelju fotogrametrijskih snimaka starog luka. Korišteni su tradicionalni materijali: vapneni mort, olovo i izolacija na bazi gline i boksita, a izvedbeni nadzor povjeren je hrvatskoj kompaniji OMEGA Engineering iz Dubrovnika.
Turska firma ER-BU iz Ankare izabrana je kao glavni izvođač radova, dok je projekt izradila talijanska firma General Engineering iz Firence. Laboratorijska ispitivanja materijala obavljali su renomirani instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.

Polaganje prvog kamenog bloka na luk mosta 14. travnja 2003. godine označilo je početak ključne faze radova, a završni kamen ugrađen je 20. kolovoza iste godine. Svečanost otvorenja 23. srpnja 2004. godine pratili su brojni uzvanici, među kojima su bili britanski princ Charles, predsjednici Hrvatske i Italije, premijeri nekoliko zemalja te posebni izaslanik Vatikana. Na dan otvorenja u Mostar su sletjela 22 zrakoplova, a događaj je izravno prenosilo više od 28 međunarodnih televizijskih kuća, uključujući CNN.

Za otvorenje je akreditirano više od 600 novinara, snimatelja i fotoreportera iz zemlje, regije i svijeta. Bio je to, kako je tada naglašeno, jedan od najvažnijih događaja u poslijeratnoj BiH, koji je privukao globalnu medijsku pažnju i vratio Mostar na svjetsku kartu kulturnih i turističkih središta, kazao je voditelj Press centra Miroslav Landeka.

Otvorenje Starog mosta znači povijesnu prekretnicu za Mostar. On više nije politički simbol, već most koji pripada svim građanima, simbol zajedništva, kulture i budućnosti – izjavio je tadašnji gradonačelnik Neven Tomić.

Godinu dana kasnije, 15. srpnja 2005., obnovljeni Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Time je potvrđena njegova iznimna vrijednost ne samo kao građevinskog i povijesnog spomenika, već i kao simbola međunarodnog kulturnog dijaloga.

Stari most, kako je zapisao nobelovac Ivo Andrić, „važniji je od kuća, svetiji od hramova“ jer je „svačiji i prema svakom jednaki“. I danas, 21 godinu nakon obnove, ostaje trajni podsjetnik na snagu zajedničke volje da se nadvladaju podjele i ponovo izgradi Mostar – grad mostova, sjećanja i nade, prenosi Fena.