Dan državnosti BiH: Simbol podijeljene države i narušene ravnopravnosti

Bosna i Hercegovina 25. studenoga obilježava Dan državnosti, no ovaj važan datum ni nakon desetljeća ne nosi jednako značenje svim građanima.

Dok se u Federaciji BiH obilježava kao službeni praznik i neradni dan, u Republici Srpskoj ovaj dan prolazi bez ikakvog priznavanja ili obilježavanja.

Datum se veže uz prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 1943. godine u Mrkonjić Gradu, kada je obnovljena državnost BiH unutar povijesnih granica te definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika tadašnje Jugoslavije.

Rezolucija ZAVNOBiH-a naglasila je multietnički karakter države, ističući da Bosna i Hercegovina pripada svim narodima koji u njoj žive – Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. Međutim, stvarnost današnje BiH daleko je od te ravnopravnosti.

Na područjima s bošnjačkom većinom Dan državnosti obilježava se s brojnim zastavama BiH i prigodnim događajima, dok su na područjima s hrvatskom većinom radni dan i izostanak svečanosti uobičajena pojava.

Ovakva situacija posebno reflektira osjećaj političke i društvene marginalizacije Hrvata u BiH, koji se već godinama suočavaju s procesima majorizacije unutar Federacije.

Hrvati, kao konstitutivan narod, često ističu kako nemaju stvarnu mogućnost političkog odlučivanja niti osjećaj ravnopravnosti u državi koju bi trebali smatrati svojom. Izbori u BiH dodatno su osnažili ove tenzije, s obzirom na to da Hrvati već iz ciklusa u ciklus imaju nametnutog člana Predsjedništva BiH.

Majorizacija Hrvata, kako na političkom tako i na kulturnom planu, jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina nije uspjela ostvariti svoju temeljnu misiju – da bude zemlja ravnopravnih naroda.