Crtice iz povijesti utorkom: Znate li kada je i kako počelo ljetno računanje vremena

Prema ljetnom računanju vremena ljudi imaju suprotstavljena stajališta, kao i u gotovo svemu ostalom.

Neovisno kojoj strani u toj raspravi pripadate, vjerojatno ne znate gdje se prvo počelo primjenjivati ljetno računanje vremena.

Od Kanade do Njemačke

Prva primjena ljetnog računanja vremena zbila se 1. srpnja 1908. u kanadskom gradu Port Arthuru. No, osam godina kasnije cijela se jedna država odlučila na pomicanje sata. Odluka je donesena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, točnije 16. travnja 1916. Samo dva tjedna kasnije došlo je do pomicanja kazaljki sata, za sat vremena unaprijed. Odluka je obuhvaćala razdoblje od svibnja do rujna odnosno topli i sunčani dio godine.

Iako se kao razlog prelaska na ljetno vrijeme često zna navoditi poljoprivreda tome nije bilo tako. Dapače, kada se razmatralo uvođenje ljetnog računanja vremena poljoprivrednici su uvijek bili najglasniji protivnici ove promijene. Pravi razlog je bio energetske prirode, konkretno kako bi se uštedjelo gorivo za potrebe rata i olakšale ratne operacije.

Kratka povijest promjena u računanju vremena

Nakon Njemačke ljetno računanje vremena je uvela i tadašnja Austro-Ugarska, a potom se ono proširilo i drugim državama Europe i SAD-a. Nakon Prvog svjetskog rata većina zemalja koja je prihvatila novu vremensku računicu se vratila na staro. Ponovno prebacivanje na ljetno računanje vremena zbilo se opet u kriznoj situaciji tijekom Drugog svjetskog rata. Kada je završio rat ponovio se isti scenarij kao i nakon prethodnog svjetskog sukoba. Do nove promijene je došlo u listopadu 1973. godine, u vrijeme velike energetske krize kada je Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC) uvela embargo na naftu. Tada je velik broj zemalja ponovno uveo ovu mjeru racionalizacije vremenom, a onda i energijom.

Bez konačnog dogovora

Ljetno računanje vremena se u tzv. Europskom gospodarskom pojasu primjenjuje od 1996. godine. Znanstvenici uglavnom smatraju da ove vremenske promjene imaju negativan učinak na zdravlje ljudi, no ne svi. Tako je nizozemska studija ustvrdila da ove promjene nemaju bitan učinak na ljudsko zdravlje.

U svakom slučaju više od 80 posto građana Europske unije smatra da treba ukinuti ovu praksu pomicanja kazaljki, i za to se izjasnila još 2018. godine. Tri godine kasnije je najavljeno da će doći do ukidanja ovog pomicanja – no do danas nije postignut konačan dogovor. Ova neodlučnost je posljedica i pitanja koje računanje vremena prigrliti, a koje odbaciti, i vjerojatno će se status quo zadržati dok se ne postigne konsenzus po tom pitanju.