Crna Gora razmatra usvajanje Rezolucije o Jasenovcu: Očekuje se žestoka reakcija Hrvatske
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje ka punopravnom članstvu.
Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Europa premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici.
Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta “Europa sad”.
Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.
Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici. Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja.
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao “žestok” te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje ka punopravnom članstvu.
No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU. Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.
Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”. “Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao “žestok” te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje ka punopravnom članstvu.
No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU. Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.
Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”. “Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.
Za usvajanje Rezolucije u potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića. Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.
