Mandatar za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić objavio u subotu kako ima podršku svoje stranke da u vladu ne pozove prosrpsku koaliciju Za budućnost Crne Gore koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić.
Prethodno je čelništvo Bošnjačke stranke objavilo da je prihvatilo Spajićev poziv da bude dio nove vlade te da su dobili obećanje mandatara da u njoj neće biti predstavnici nekadašnjeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta.
Ta informacija kasnije je potvrđena iz Spajićeve stranke Pokret Europa sad te su se pojačale spekulacije da mandatar za takvu odluku nema podršku svih svojih zastupnika i da neće uspjeti osigurati većinsku podršku u parlamentu za izbor njegove vlade.
Ipak, Spajić je u subotu rano ujutro, nakon sastanka s predstavnicima svoga zastupničkog kluba koji je trajao pet sati, na Twitteru objavio zajedničku fotografiju uz tekst "Jedinstveno grabimo ka projektu Europi sad 2 koji će donijeti minimalne penzije 450 eura, minimalne plaće 700 eura, prosječne 1000 eura", što je bilo i Spajićevo glavno obećanje u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore na kojim je pobijedio.
Jedinstveno grabimo ka Evropi sad 2: minimalne penzije 450eur (prosječne 600eur), minimalne zarade 700eur (prosječne 1000eur) ????????❤️ pic.twitter.com/YolGB6CTd8— Milojko Spajić (@MickeySpajic) August 25, 2023
Nova nestabilna vlada?
Nakon ovakvog političkog raspleta, postalo je izvjesno da bi Crna Gora uskoro mogla dobiti novu vladu, koju će podržavati maksimalno 44 od ukupno 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.
U novoj vladi bi trebali biti, pored Spajićevog PES-a, građanski orijentirana Demokratska Crna Gora bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, Socijalistička narodna partija - umjerena prosrpska stranka te manjinske partije Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.
U oporbu idu Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, Ujedinjena Reformska akcija bivšeg premijera Dritana Abazovića te prosrpska i proruska koalicija Za budućnost Crne Gore.
Spajićevoj vladi, ako ju uspije formirati, bit će teško donositi značajne reformske odluke iz oblasti pravosuđa, za koje je potrebna tropetinska većina u crnogorskom parlamentu, odnosno podrška najmanje 49 zastupnika.
U crnogorskoj javnosti danima se spekuliralo da zapadna veleposlanstva vrše pritisak na mandatara Spajića da formira vladu bez ekstremne srpske desnice, dok je sa druge strane iz Beograda postajao medijski pritisak da crnogorska vlade ne bi smjela biti formirana bez predstavnika Srba.
Pokret Europa sad je politička stranka desnog centra, nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović.
Jak utjecaj SPC-a
Ta vlada, koja je formirana nakon što je Milo Đukanović prvi puta nakon tri desetljeća poražen na izborima, sastavljena je pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura.
Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Izbornu listu PES-a na parlamentarnim izborima početkom lipnja, predvodio je Milojko Spajić i tada su osvojili 24 zastupnička mandata, najviše od svih stranaka koje su sudjelovale u izbornoj utrci.