Predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini, Vinko Malnar, komentirao je za Klix.ba tešku financijsku situaciju u kojoj se našla Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
Kriza je nastupila nakon što je Eurocontrol, postupajući po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva namijenjena BHANSA-i za upravljanje zračnim prostorom zbog duga Republike Srpske prema slovenskoj tvrtki Viaduct.
Zbog blokade sredstava zaposlenici BHANSA-e već osjećaju posljedice.
„Primanja zaposlenika smanjena su na način da je isplata plaće za ožujak umanjena za 20 posto, dok će sljedeća tri mjeseca biti smanjena za 60 posto“, naveo je Malnar.
Dodao je i kako je planiran rebalans financijskog plana od 1. srpnja te smanjenje osnovice plaće za 40 posto, koje bi ostalo na snazi sve dok se dug ne podmiri.
„To nećemo prihvatiti kao reprezentativni sindikati. Smanjenje osnovice ne smije se dogoditi“, poručio je odlučno Malnar.
Istaknuo je i zabrinutost za sigurnost zračnog prometa, naglasivši kako su radnici BHANSA-e dovedeni u neprirodan i krajnje stresan položaj.
„Zaposlenici BHANSA-e nalaze se u neprirodnoj situaciji u koju nikako nisu smjeli biti dovedeni. Ljudi svoj posao obavljaju profesionalno, ali su pod tolikim stresom zbog problema s plaćama da ne mogu normalno funkcionirati – jer nismo svi istih mentalnih sposobnosti niti psihofizičkog stanja“, rekao je Malnar.
Sindikat je, istodobno kada i Uprava BHANSA-e, uputio dopise svim relevantnim institucijama – od Ministarstva komunikacija i prometa, Ministarstva financija, Ureda visokog predstavnika (OHR), do predsjedateljice Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih tijela.
„Nismo se obraćali institucijama Republike Srpske jer je očito da oni svoj problem ne doživljavaju kao svoj, nego očekuju da ga netko drugi riješi“, kazao je Malnar.
Do danas, kako navodi, nikakav odgovor nisu primili.
„To samo pokazuje nebrigu vlasti prema tako važnoj instituciji kao što je BHANSA, koja je, ponavljam, samofinancirajuća, u Bosnu i Hercegovinu unosi novac i iz tih prihoda na osnovi različitih doprinosa uplaćuje više od 20 milijuna konvertibilnih maraka godišnje u entitetske proračune, dok iz njih ne povlači niti jednu marku“, naglasio je.
Upozorio je i na mogućnost odlaska stručnog kadra:
„Ako se situacija uskoro ne riješi, ljudi će početi pakirati kofere i tražiti posao u struci izvan BiH, jer stručnjaka tog profila nedostaje u cijeloj Europi, a osobito u zemljama Bliskog istoka.“